Zašto iranski sukob postaje problem za BRIKS? – Svet

Miloš Radovanović avatar

Dvodnevni sastanak ministara spoljnih poslova BRIKS-a, koji se održao u Nju Delhiju, završio je u petak bez postizanja zajedničkog stava o ratu protiv Irana. U završnom dokumentu bloka je navedeno da među članicama ostaju „različiti stavovi“. Ovaj sastanak je bio drugi uzastopni skup BRIKS-a u Indiji koji nije uspeo da postigne konsenzus o sukobu između Sjedinjenih Država i Izraela.

Sastanak je otvoren u četvrtak u Barat Mandapamu, pod predsedavanjem indijskog ministra spoljnih poslova Subrahmanjama Džaišankara. Ovaj događaj je obeležio prvi veliki ministarski angažman tokom indijskog predsedavanja BRIKS-om 2026. godine. Grupa, koja se sastoji od 10 zemalja u razvoju, koordinira ekonomska i bezbednosna pitanja, istovremeno tražeći veći glas za globalni Jug u institucijama koje su dugo dominirali zapadne sile. Samit lidera BRIKS-a zakazan je za septembar u Indiji, a sastanak se odvijao u kontekstu američko-izraelskog rata protiv Irana, koji traje već 77 dana.

Sukob je započeo 28. februara kada su američki i izraelski napadi usmereni na iranske vojne lokacije i infrastrukturu. Od tada su globalne cene energije porasle, a diplomatski napori, uključujući nedavne pregovore u Islamabadu, su zastali. Amerika je uvela pomorsku blokadu iranskih luka 13. aprila, što dodatno komplikuje situaciju.

Uprkos tome što se skup BRIKS-a poklopio sa državnom posetom američkog predsednika Donalda Trampa Kini, kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji nije bio prisutan, te je Kinu na sastanku predstavljao njen ambasador u Indiji, Sju Fejhong. Pored njega, sastanku su prisustvovali i ruski premijer Sergej Lavrov, brazilski premijer Mauro Vijeira, južnoafrički premijer Ronald Lamola, kao i ministri spoljnih poslova Indonezije, Egipta i Etiopije.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči je na samitu izbegavao da pomene Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) u svom obraćanju, naglašavajući potrebu za očuvanjem jedinstva unutar BRIKS-a. Međutim, kasnije je pozvao članice bloka da osude „kršenja međunarodnog prava“ od strane SAD i Izraela i da preduzmu konkretne akcije kako bi zaustavile ratno huškanje.

Predstavnik UAE, Al Marar, iskoristio je priliku da pozove na osudu iranskih akcija, što je dodatno ukazalo na razlike unutar bloka. Aragči je optužio UAE da su dozvolili SAD da koriste njihovu teritoriju za napade na Iran, kao i da su emiratski avioni učestvovali u napadima. Takođe je kritikovao Abu Dabi što nije osudio napad na školu u iranskom gradu Minab, gde je, prema podacima, poginulo oko 170 učenika.

Indijski ministar Džaišankar je, u pokušaju da smiri tenzije, naglasio važnost bezbednih pomorskih tokova i potrebu za dijalogom, dok je podsećao članice na značaj konsenzusa unutar BRIKS-a. Na marginama sastanka, Džaišankar je održao bilateralni sastanak sa Aragčijem, gde su diskutovali o regionalnom razvoju i bilateralnim vezama.

Nakon što su sve članice iznele svoje stavove, završni dokument je odražavao zastoj, sa konstatacijom da su „postojala različita mišljenja među nekim članicama“. Iranski zahtev za osudu agresije SAD-a i Izraela nije ispunjen, a ni zahtev UAE za formulacijom koja bi osudila iranske napade. Izveštaji sugeriraju da je UAE, kao članica BRIKS-a sa posebnim odnosima sa Izraelom, bio ključan faktor u nedostatku konsenzusa.

Ovo nije prvi put da je sastanak BRIKS-a u Indiji završio bez zajedničkog saopštenja o ratu u Iranu. Prethodnog aprila, sastanak zamenika ministara spoljnih poslova takođe je okončan bez zajedničkog stava. Od 28. februara, BRIKS nije objavio nijedno zajedničko saopštenje o ratu, što ilustruje duboke podele unutar bloka.

Iako se sastanak bavio brojnim pitanjima, kao što su saradnja u energetici i klimatske akcije, situacija oko rata u Iranu ostaje sporna i kompleksna. Bivši pakistanski diplomat Džauhar Salim istakao je da je ishod sastanka bio očekivan, s obzirom na raznolikost interesa i agendi članica. On smatra da je blokovska politika sve manje relevantna u savremenoj diplomatiji, dok Pakistan nastoji da se pozicionira kao posrednik između Vašingtona i Teherana, održavajući kanale komunikacije s obe strane.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: