Penzije u Srbiji ponovo rastu

Miloš Radovanović avatar

Državni vrh Republike Srbije, uz podršku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) i relevantnih ministarstava, aktivno sprovodi reforme koje imaju za cilj poboljšanje životnog standarda građana. Ove reforme fokusiraju se na dva ključna aspekta: smanjenje nejednakosti u penzionom sistemu i unapređenje uslova u zdravstvenim ustanovama.

U okviru priprema za novi paket mera, država planira povećanje penzija za više od 700.000 građana. Ovaj potez ima za cilj da smanji razlike između korisnika penzija, posebno onih sa najnižim primanjima, čije penzije su ispod 45.000 dinara. Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, naglašava da će ovaj paket biti finansiran iz realnih prihoda, a ne zaduživanjem. On je istakao da će penzioneri, posebno oni koji žive sa minimalnim primanjima, primetiti značajne pozitivne promene u svojim finansijama u naredna tri meseca.

Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, objasnio je da će fokus biti na povećanju penzija za one sa primanjima do 45.000 dinara, kako bi se postigla pravičnija raspodela. On je napomenuo da prethodna procentualna povećanja nisu donela isti efekat za sve korisnike, što je dovelo do potrebe za boljim modelima isplate.

Statistika pokazuje da u Srbiji trenutno ima oko 1,6 miliona penzionera. Prosečna penzija bi nakon predstojećeg povećanja trebala da iznosi 56.843 dinara, dok najniža zakonska penzija za zaposlene iznosi 31.092 dinara. Takođe, više od 300.000 penzionera prima najnižu penziju, među kojima su najviše poljoprivrednici i bivši zaposlenici sa niskim zaradama.

Osim direktnog povećanja penzija, država sprovodi i druge mere socijalne podrške. U 2025. godini planirano je izdvajanje 1,4 milijarde dinara za desetodnevni oporavak penzionera u banjama, kao i za podelu paketa pomoći koji sadrže prehrambene proizvode i sredstva za higijenu. Ove mere su deo šireg plana poboljšanja životnog standarda penzionera, koji se fokusira na smanjenje siromaštva i povećanje socijalne sigurnosti.

Pored ovih mera, država je implementirala novu informacionu tehnologiju u PIO fondu kako bi se poboljšala efikasnost sistema. Ognjenović je istakao da je prebačeno 380 miliona podataka u novu bazu, čime je poboljšan rad fonda i omogućena brža obrada zahteva. Privremena rešenja se sada izdaju u roku od sedam dana, dok se konačna rešenja donose za dva do tri meseca.

Takođe, u Srbiji se planira nastavak digitalizacije i unapređenje uslova za penzionere. Smanjenje broja invalidskih penzija i povećanje broja starosnih penzija takođe je deo strategije. U 2026. godini starosna granica za žene će biti pomerena na 64 godine, dok se očekuje da će do 2032. godine uslovi za muškarce i žene biti izjednačeni.

U poslednjih pet godina, PIO fond je izgradio ili rekonstruisao 52.000 kvadratnih metara prostora i obnovio devet filijala. Trenutno su u toku radovi na još pet objekata, uključujući i zgradu u Nemanjinoj ulici, čiji završetak je planiran za 2027. godinu.

U svetlu ovih reformi, očekuje se da će rast penzija u Srbiji nastaviti da nadmašuje inflaciju, čime se efikasno poboljšava životni standard građana. U poređenju sa prethodnom godinom, realni rast penzija iznosi 7,9 posto, a planovi za naredne godine predviđaju nastavak ovakve dinamike. U okviru strategija „Srbija 2027“ i „Srbija 2030“, očekuje se da će se nastaviti sa unapređenjem uslova života i pružanjem podrške penzionerima i ranjivim grupama u društvu.

Miloš Radovanović avatar