Da li je Šmitov odlazak kraj Kancelarije visokog predstavnika? – Region

Miloš Radovanović avatar

Sednica Saveta bezbednosti UN je protekla u znaku ostavke Kristijana Šmita, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Dok se traži njegov naslednik, Šmit je upozorio na sve prisutnije blokade i jačanje secesionističke retorike u zemlji. Na polugodišnjem zasedanju, fokus je bio na izveštaju Šmita, koji je potvrdio da se povlači s dužnosti. Iako je situacija ocenjena kao stabilna, on je naglasio njenu krhkost zbog političkih opstrukcija koje prete funkcionalnosti države.

Sednica je bila obeležena diplomatskim trvenjima. Ruska zamenica ambasadora, Ana Jevstignjejeva, ponovo je osporila legitimitet Šmita, dok je kineski predstavnik Geng Šuang odobrio njegovo prisustvo, omogućivši mu da predstavi izveštaj koji pokriva period do aprila 2026. godine.

U svom poslednjem obraćanju, Šmit je kritikovao zastoj u reformama, ističući da domaći napori nisu doneli značajne promene. Upozorio je na secesionističku retoriku lidera Republike Srpske, posebno Milorada Dodika, koji dovodi u pitanje teritorijalnu celovitost BiH. Takođe, naglasio je da je zemlja krajem 2025. godine bila na privremenom finansiranju, što se ponavlja i ove godine, što ugrožava rad odbrambenog sektora i javnog servisa.

Šmit je ukazao na etničke podele koje se manifestuju kroz pozive za formiranje „trećeg entiteta“, što smatra pokušajem daljnje etničke podjele zemlje. Odlazeći visoki predstavnik potvrdio je da će ostati na poziciji do imenovanja naslednika, a postupak imenovanja će sprovoditi Savet za sprovođenje mira. Rusija i Kina insistiraju na zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), dok su predstavnici Velike Britanije i većine članica EU podržali Šmita, naglašavajući njegov značaj za očuvanje mira.

Tami Brus, predstavnica SAD, naglasila je da uloga novog visokog predstavnika neće biti samo održavanje postojećeg stanja, već postepeno prebacivanje odgovornosti na lokalne lidere. Rasprava je dobila na dinamici i istupima predstavnika BiH i susednih zemalja. Denis Bećirović, predsedavajući Predsedništvu BiH, osudio je secesionističku politiku RS, dok je zamenik ambasadora Hrvatske kritikovao Bećirovića zbog navodnog korišćenja govornice UN za predizbornu kampanju.

Ambasador BiH pri UN, Zlatko Lagumdžija, stao je u odbranu Bećirovića, ukazujući na dokumente koji ugrožavaju opstanak zemlje. Tokom sednice, Milorad Dodik je zapretio da će RS proglasiti nezavisnost ukoliko Šmit nametne Zakon o državnoj imovini.

Iako se secesionistički krugovi u RS protive radu OHR-a, poruke iz SAD sugerišu suprotan razvoj događaja. Analize ukazuju na to da Vašington planira da predloži svoje kandidate za Šmitovog naslednika, što implicira nastavak međunarodnog nadzora i pritiska na domaće institucije. Ovakav pristup može biti ključan za budućnost BiH i njen institucionalni okvir, uz napore da se unapredi uloga lokalnih lidera u donošenju odluka.

Miloš Radovanović avatar