Plag-in hibridi emituju gotovo pet puta više CO2 nego što pokazuju testovi

Miloš Radovanović avatar

U Berlinu je objavljena nova studija Međunarodnog saveta za čist transport (ICCT) koja otkriva značajne razlike u emisijama ugljen-dioksida hibridnih automobila koji se pune iz struje (PHEV) u realnim uslovima vožnje u poređenju sa homologacijskim testovima. Ova studija ukazuje na to da PHEV vozila emituju mnogo više CO2 nego što su to pokazivali zvanični testovi, a razlika se povećava iz godine u godinu.

Prema izveštaju, prosečna emisija ugljen-dioksida u realnim uslovima vožnje za PHEV automobile je bila 3,5 puta veća od odobrenih vrednosti za vozila registrovana u 2021. godini. Kada se uporede sa vozilima iz 2023. godine, emisija je čak 4,6 puta veća. Ove brojke postavljaju ozbiljna pitanja o efikasnosti i ekološkom uticaju hibridnih vozila koja se oslanjaju na kombinaciju električnog i benzinskog pogona.

Jedan od glavnih uzroka ove razlike je, prema ICCT-u, to što vozači ne koriste električni pogon PHEV vozila onoliko koliko se očekuje. Naime, mnogi vozači se oslanjaju na tradicionalni benzinski motor, što dodatno povećava emisije CO2. Ova saznanja dovode u pitanje prednosti koje se obično pripisuju hibridnim vozilima u smislu smanjenja emisije štetnih gasova i prelaska na održivije oblike transporta.

PHEV vozila su zamišljena kao most između klasičnih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem i potpuno električnih vozila. Međutim, prema ovoj studiji, njihova stvarna ekološka korist može biti znatno umanjena zbog načina na koji ih vozači koriste. Na primer, kada se hibridni automobili voze većinu vremena u režimu benzinskog motora, oni ne ostvaruju očekivane koristi od električne energije, a time se smanjuje i njihov doprinos smanjenju emisija štetnih gasova.

Osim toga, studija ICCT-a ukazuje na to da su standardi za testiranje PHEV vozila možda zastareli i da ne reflektuju stvarne uslove vožnje. To znači da bi moglo biti potrebno prilagoditi regulative i testne procedure kako bi se bolje odražavale stvarne emisije ovih vozila. EU već radi na reviziji svojih pravila i standarda u vezi sa emisijama, a ovi nalazi mogli bi dodatno podstaknuti te promene.

Pitanje emisija ugljen-dioksida i uticaja PHEV automobila na životnu sredinu postaje sve važnije s obzirom na globalnu borbu protiv klimatskih promena. Mnoge zemlje postavljaju ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, a hibridni automobili su često predstavljeni kao rešenje koje može pomoći u postizanju tih ciljeva. Međutim, ako se pokaže da su njihovi realni uticaji na životnu sredinu značajno lošiji od očekivanih, to bi moglo dovesti do preispitivanja strategija i politika koje se odnose na ovu vrstu vozila.

Ova studija ICCT-a je važan korak ka boljim razumevanju uticaja PHEV vozila na životnu sredinu. Potrebno je dodatno istraživanje kako bi se razjasnili uzroci razlika između laboratorijskih testova i stvarnog sveta. Takođe, važno je razviti efikasnije strategije za promovisanje korišćenja električnog pogona među vozačima, kako bi se maksimizirale ekološke prednosti hibridnih automobila.

Na kraju, ova otkrića podsećaju sve nas na to koliko je važno da budemo svesni stvarnog uticaja naših automobila na životnu sredinu. S obzirom na sve veći fokus na održivost i smanjenje emisija, neophodno je da se svi relevantni akteri – od proizvođača automobila do zakonodavaca i vozača – angažuju u cilju smanjenja zagađenja i očuvanja naše planete.

Miloš Radovanović avatar