Prema podacima Međunarodne komisije za nestala lica, tokom oružanih sukoba devedesetih godina prošlog veka na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je oko 40.000 ljudi. Od tog broja, još uvek se traga za oko 11.000 osoba, kako je nedavno objavio Veritas povodom Međunarodnog dana nestalih. Najveći broj nestalih registrovan je u Bosni i Hercegovini, gde se vodi evidencija o oko 7.500 nestalih, dok Hrvatska beleži oko 1.725 nestalih, a AP Kosovo i Metohija oko 1.600.
Osim nestalih, sa područja bivše Jugoslavije iz ratova devedesetih više od 4.000 ekshumiranih posmrtnih ostataka još uvek nije identifikovano. Oko 3.000 tih slučajeva dolazi iz BiH, oko 900 iz Republike Hrvatske i oko 300 sa Kosova i Metohije. Kada bi se svi ekshumirani posmrtni ostaci identifikovali, broj nestalih mogao bi se smanjiti za više od trećine.
Na sajtu Uprave za zatočene i nestale, koja deluje pri hrvatskom Ministarstvu branitelja, navodi se da Hrvatska još uvek traga za 1.725 osoba nestalih u „Domovinskom ratu“, što uključuje i područje bivše RSK (Republika Srpska Krajina). Hrvatska strana se oslanja na podatke iz poslednje Knjige nestalih, koju je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) objavio 2015. godine, prema kojoj je na dan 1. maja 2015. bilo 2.138 nerasvetljenih sudbina na području Hrvatske.
U Bazi podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih u sukobima na području bivše Jugoslavije, do 2022. godine, na Hrvatsku i RSK odnosilo se oko 2.200 unosa, pri čemu se polovina podudarala sa „Veritasovom“ evidencijom. Prema Veritasovim podacima, među 8.630 do sada verifikovanih žrtava Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK, uključujući pripadnike JNA i dobrovoljce, nalazi se 1.462 osobe čije sudbine još nisu rasvetljene. Među njima je 1.053 civila (72 odsto) i 403 žene (28 odsto).
Najveći broj nestalih osoba registrovan je u poslednjoj ratnoj godini, kada je nestalo 726 ljudi (49 odsto), a zatim u prvoj godini rata, kada je nestalo 581 osoba (40 odsto). Međutim, više od trećine imena sa tog spiska ne nalazi se u pomenutoj Knjizi nestalih, dok više od četvrtine imena nedostaje i u Bazi podataka aktivnih slučajeva.
Od 2000. godine, iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica, ekshumirano je ukupno 1.700 posmrtnih ostataka Srba sa područja Hrvatske i bivše RSK. Od ovog broja, identifikovano je 1.363 posmrtna ostatka, dok još 337 čeka na identifikaciju. Veritas trenutno raspolaže podacima o više desetina poznatih i potencijalnih mesta ukopa sa oko 200 posmrtnih ostataka na području Hrvatske, koji su zakopani sa oznakom „nepoznat“ i čekaju na ekshumaciju već trideset godina, isključivo zbog opstrukcije hrvatske strane.
Kako je istaknuto, porodice nestalih osoba imaju pravo saznati istinu o sudbini svojih najmilijih, a društvo ima pravnu i moralnu obavezu da im pomogne u njihovom traganju. To je moguće jedino uz aktivnu saradnju porodica nestalih sa nadležnim organizacijama i institucijama.
Međunarodni dan nestalih je prilika da se javnost podseti na patnju i bol porodica nestalih, ali i poziv porodicama da izvrše svoju obavezu – da otvore zahteve za traženje i daju krv za DNK analize. Bez ovih koraka, tragaće za svojim najmilijima može biti otežano ili čak onemogućeno. Veritas naglašava važnost ovih akcija kako bi se obezbedila uspešna potraga i konačno razjašnjenje sudbina nestalih.
