Lada zvanično otišla u stečaj

Miloš Radovanović avatar

Posle više od pola veka prisustva na nemačkom tržištu, kompanija Lada Dojčland GmbH sa sedištem u Bukstehudeu zvanično je završila u stečaju. Ovaj potez dolazi nakon što uprava nije uspela da pronađe novog strateškog partnera ili investitora, čime su propali svi poslednji pokušaji spasavanja poslovanja. Ova situacija stavila je tačku na dugogodišnje prisustvo ruskog automobilskog brenda u Nemačkoj.

Poslovanje kompanije mesecima je bilo blokirano, a pred gašenje u firmi je ostalo svega desetak zaposlenih. Problemi za Ladu nisu se pojavili preko noći. Još krajem 2019. godine, ruski proizvođač AvtoVAZ obustavio je izvoz vozila u Evropu, nakon što je Evropska unija pooštrila ekološke standarde za emisiju štetnih gasova, koje Ladini modeli više nisu mogli da zadovolje.

Kako bi opstali na tržištu, nemački uvoznici su se okrenuli takozvanom sivom, odnosno privatnom uvozu modela „lada niva“, koji se prodavao i pod nazivima „lada 4×4“ i „lada taiga“. Iako su ovi automobili bili bez savremene opreme i moderne tehnologije, imali su vernu bazu kupaca, naročito među lovcima, poljoprivrednicima i ljubiteljima robustnih terenaca.

Rat u Ukrajini i sankcije dodatno su pogodili poslovanje kompanije. Evropske mere praktično su presekle i poslednje kanale za nabavku vozila i rezervnih delova, čime je nastavak rada postao gotovo nemoguć. AvtoVAZ je proizvodnju nastavio u svojim pogonima u Toljatiju, ali takođe i u Kazahstanu, Egiptu i Ekvadoru. Brend je stekao najveću popularnost modelom „niva“, dok je naziv „lada“ prvobitno bio namenjen izvoznim tržištima, da bi od 1976. godine potpuno zamenio ime „žiguli“.

U pokušaju da izbegne gašenje, kompanija je kasnije pokušala da se prebaci na prodaju kineskih automobila. Potpisani su ugovori sa proizvođačima JAC i Dajun, ali ni ta strategija nije donela očekivani rezultat. Tokom 2024. i 2025. godine, u Nemačkoj je prodato svega tridesetak vozila iz novog asortimana, što predstavlja drastičan pad u odnosu na period kada je Lada godišnje prodavala više od hiljadu automobila na nemačkom tržištu.

Zanimljivo je napomenuti da istorija ove kompanije nije vezana samo za Ladu. Nekadašnja Lada GmbH, preko svoje ćerke firme, bila je prvi zvanični uvoznik koji je južnokorejski brend „Kia“ doveo u Nemačku početkom devedesetih godina. Dok je Kia u međuvremenu postala jedan od najuspešnijih svetskih proizvođača automobila, njen nekadašnji partner i prvi uvoznik u Nemačkoj završio je u stečaju posle više od 50 godina rada.

Ovaj slučaj predstavlja primer kako se tržišni uslovi i regulative mogu drastično promeniti, što može uticati na dugogodišnje kompanije. Sa stečajem Lade Dojčland GmbH, zatvara se još jedno poglavlje u istoriji automobilizma, dok se automobilski svet suočava sa novim izazovima i promenama. U svetlu trenutnih globalnih dešavanja, ova situacija dodatno naglašava potrebu za prilagođavanjem i inovacijom u industriji.

Uvoznici i proizvođači automobila sada moraju da preispitaju svoje strategije kako bi opstali na tržištu koje se brzo menja. Ova situacija takođe može poslužiti kao upozorenje drugim automobilskim brendovima koji razmatraju svoje prisustvo na evropskom tržištu, posebno u svetlu strožih ekoloških standarda i geopolitičkih tenzija.

Miloš Radovanović avatar