Za smrt Periša odgovorna gradska vlast Zagreba

Miloš Radovanović avatar

Hrvatski premijer Andrej Plenković izneo je teške optužbe na račun gradske vlasti Zagreba i političkih stranaka Možemo i Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) povodom smrti bivšeg hrvatskog atletičara Kristijana Josipa Periša. Periš je preminuo 21. oktobra 2023. godine u psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan, a njegova smrt je izazvala veliku pažnju javnosti. Plenković je naveo da su gradske vlasti odgovorne za događaje koji su doveli do Periševe smrti i da je pokušaj prebacivanja krivice na nacionalnu vladu neprimeren.

Premijer je na konferenciji za novinare istakao da bi, da se ovakva situacija dogodila u državnoj bolnici, on i njegovi ministri bili lično optuženi za ubistvo. Ovaj stav ukazuje na njegovu nameru da zaštiti vladu od krivice i da usmeri prst na lokalne vlasti. „Ovo je neverovatan sled događaja o kojima javnost, pa ni ministri, nisu bili obavešteni,“ kazao je Plenković, optužujući gradonačelnika i njegove saradnike da ne preuzimaju odgovornost za situaciju u bolnici.

Plenković je naveo hijerarhiju odgovornosti koja se proteže od pojedinaca koji su direktno uključeni u događaje, preko uprave bolnice, do gradskih vlasti. On je naglasio da je odgovornost najpre na onima koji su počinili krivično delo, zatim na celoj upravi bolnice, a potom na gradskom sekretaru za zdravstvo i na kraju na gradonačelniku Zagreba. Iako je kritikovao gradske vlasti, Plenković je istakao da ne smatra da je gradonačelnik Tomislav Tomašević „lično kriv“ za smrt Periša.

Periš je hospitalizovan zbog hitnog psihijatrijskog pregleda, a preminuo je iste večeri. Njegova smrt, koja se dogodila u bolnici, izazvala je sumnju u okolnosti pod kojima je došlo do tragedije. Snimci koji su procurili u javnost pokazuju moguće nasilne okolnosti smrti, što je dodatno potvrdilo sumnje u profesionalnost i odgovornost medicinskog osoblja.

U vezi sa smrću Kristijana Josipa Periša, policija u Zagrebu je 10. novembra privela četvoricu medicinskih tehničara. Nakon toga, šest dana kasnije, privedeno je još četvoro osoba, uključujući doktorku, dve medicinske sestre i tehničara koji su bili prisutni u bolničkoj sobi u kojoj je Periš preminuo. Ove hapšenja pokazuju ozbiljnost situacije i mogućnost da su se dogodila krivična dela unutar zdravstvenog sistema.

Plenkovićeva izjava o odgovornosti lokalnih vlasti i nastojanje da se krivica prebaci na vladu može se shvatiti kao pokušaj da se skrene pažnja sa problema unutar zdravstvenog sistema Zagreba. Mnogi u javnosti postavljaju pitanja o profesionalizmu i etici medicinskog osoblja, kao i o uslovima u kojima se pacijenti leče u psihijatrijskim ustanovama.

Ovaj slučaj otvara široku debatu o stanju mentalnog zdravlja u Hrvatskoj, pristupu zdravstvenog sistema prema pacijentima, kao i odgovornosti vlasti na svim nivoima. Mnogi se pitaju kako je moguće da se ovakvi incidenti dešavaju i šta se može učiniti da se spreče slične tragedije u budućnosti.

Plenkovićev odgovor na situaciju može se smatrati pokušajem da se izbegne krivica prema nacionalnoj vladi, dok su gradske vlasti preuzele ulogu „žrtve“ u ovom slučaju. Ova situacija može imati dugoročne posledice po političku stabilnost Zagreba, kao i po percepciju javnosti o zdravstvu i sigurnosti pacijenata.

Na kraju, slučaj Kristijana Josipa Periša ostavlja dubok trag ne samo na porodicu i prijatelje, već i na celo društvo koje se suočava s pitanjima odgovornosti, etike i profesionalizma u zdravstvenom sistemu.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: