Otpornost bakterija na antibiotike postaje sve veći zdravstveni problem širom Evrope, s alarmantnim porastom infekcija izazvanih bakterijama koje su otporne na više vrsta lekova. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) upozorava da bi ukoliko se ovaj trend nastavi, medicina mogla da se vrati u vreme pre otkrića antibiotika, kada su mnoge infekcije koje se danas rutinski leče imale fatalne ishode.
Prema podacima ECDC-a, svake godine više od 35.000 ljudi umre od posledica antimikrobne rezistencije u Evropskoj uniji, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj. Ovaj broj je sličan ukupnom broju smrtnih slučajeva od gripa, tuberkuloze i HIV-a. Stručnjaci ukazuju na to da bakterije postaju sve otpornije na lekove koji su decenijama predstavljali osnovu savremene medicine, dok lekarima ostaje sve manje efikasnih terapijskih opcija.
Antimikrobna rezistencija se pojavljuje kada mikroorganizmi, uključujući bakterije, razviju sposobnost da prežive dejstvo lekova koji bi ih inače uništili ili zaustavili njihov rast. Posebno zabrinjavajuća je pojava multirezistentnih bakterija, koje su otporne na više različitih antibiotika, čime se značajno otežava lečenje.
ECDC u svom godišnjem izveštaju posebno ističe infekcije krvotoka izazvane bakterijama poput Klebsiella pneumoniae i Escherichia coli (E. coli), koje mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija i imaju visoku stopu smrtnosti. Učestalost infekcija krvotoka izazvanih bakterijom E. coli otpornom na cefalosporine treće generacije porasla je za 16,4% između 2019. i 2025. godine, iako je cilj EU da se njihova učestalost smanji za 10% do 2030. Na drugoj strani, infekcije izazvane bakterijom Klebsiella pneumoniae otpornom na karbapeneme porasle su za 72% od 2019. godine.
U nekim zemljama, poput Kipra, zabeležen je drastičan porast infekcija. Ova zemlja je imala porast infekcija izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae za čak 716%. U isto vreme, Mađarska je zabeležila rast od 1.622%, dok su Hrvatska i Bugarska zabeležile poraste od 409%, odnosno 356%. Ovi podaci ukazuju na ozbiljnost problema s antimikrobnom rezistencijom u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.
Upozorenja stručnjaka ne odnose se samo na lečenje bakterijskih infekcija. Gubitak efikasnosti antibiotika može ugroziti čitav niz medicinskih procedura koje se danas smatraju rutinskim. Bez pouzdanih antibiotika, transplantacije organa, hemoterapija, intenzivna nega i složene hirurške intervencije postale bi znatno rizičnije. Kristian Giske iz ECDC-a upozorava da bi bez efikasnih antibiotika medicina mogla da se vrati u „eru pre antibiotika“, kada su infekcije koje se danas uspešno leče ponovo postale smrtonosne.
Prema ECDC-u, više od 70% zdravstvenog opterećenja povezanog sa infekcijama u Evropi dolazi od infekcija koje pacijenti dobijaju tokom boravka u zdravstvenim ustanovama. Ovaj podatak naglašava važnost prevencije i kontrole infekcija unutar zdravstvenih sistema.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe upozorava da je problem antimikrobne rezistencije globalan. Iako sve veći broj država usvaja nacionalne strategije za borbu protiv ovog problema, njihovo finansiranje i sprovođenje često su nedovoljni. U mnogim zemljama najmanje polovina uzoraka bakterija pokazuje otpornost na ključne antibiotike.
Da bi se zaustavilo širenje superbakterija, potrebne su koordinisane mere koje uključuju odgovornu upotrebu antibiotika, bolju kontrolu infekcija, ulaganje u laboratorije i efikasniji sistem nadzora. Takođe, vakcinacija i održavanje higijene igraju ključnu ulogu u smanjenju potrebe za antibioticima.
ECDC ukazuje na to da trenutni trendovi ukazuju na to da Evropa nije na putu da ispuni ciljeve smanjenja antimikrobne rezistencije do 2030. godine. Iako su neki pokazatelji, poput smanjenja infekcija izazvanih bakterijom MRSA, ohrabrujući, rast otpornosti kod drugih opasnih bakterija naglašava ozbiljnost situacije.
Poruka zdravstvenih institucija je jasna: antibiotici nisu lekovi za svaku infekciju, a njihova neodgovorna upotreba može značiti manje mogućnosti za lečenje u budućnosti.




