Vašigton post: Rusija danas još zahtevnija nego pre pokretanja invazije na Ukrajinu – Svet

Miloš Radovanović avatar

Tokom pregovora održanih nedavno u Abu Dabiju, Rusija je iznela zahteve koji se tiču smanjenja prisustva snaga NATO-a u Evropi na nivo koji je postojao pre širenja Alijanse ka istoku, koje je započelo 1997. godine. Ove informacije je danas objavio američki list Vašington post, navodeći da je došao do spiska zahteva koje je Moskva iznela.

Ovaj zahtev, koji je bio postavljen i tokom 2021. i 2022. godine, ocenjen je kao neprihvatljiv od strane prethodne američke administracije Džozefa Bajdena i njenih saveznika. Ukoliko bi se zahtevi realizovali, to bi značilo da Poljska, Mađarska, Češka i tri baltičke države više ne bi mogle da budu domaćini snagama ili naoružanju NATO-a.

Vašington post takođe ističe da novi dokument ide čak i dalje od nacrta bezbednosnih sporazuma koje je Rusija predstavila pre invazije na Ukrajinu. Pored toga, Moskva više ne traži samo da se SAD uzdrže od razmeštanja nuklearnog oružja u Evropi, već i zahteva da Francuska i Velika Britanija odustanu od koncepta „nuklearnog deljenja“. Ovaj koncept je nedavno pomenut od strane francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji se zalaže za razvoj „strateške autonomije“ Evrope u odnosu na Sjedinjene Američke Države.

Kada je reč o potencijalnom pristupanju Ukrajine NATO-u, Kremlj zahteva ne samo da ta zemlja odustane od te mogućnosti, već i da joj se zabrani učešće u Zajedničkoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici Evropske unije, ukoliko ona ikada postane članica EU. Ovaj zahtev jasno pokazuje stav Moskve prema proširenju NATO-a i njenoj zabrinutosti zbog mogućeg jačanja vojne prisutnosti Alijanse na svojim granicama.

Zahtevi Kremlja dolaze nakon što su američki izaslanici, Stiv Vitkof i Džared Kušner, imali teškoće u privlačenju ruskog predsednika Vladimira Putina da se složi sa predloženim ekonomskim pogodnostima i opštim poboljšanjem odnosa između Moskve i Vašingtona. Vašington post naglašava da su napori američke administracije da postigne sporazum sa Rusijom do sada bili bezuspešni, uprkos pokušajima da se izgrade bolji odnosi između dve zemlje.

Ovi događaji se dešavaju u kontekstu sve tenzivnijih odnosa između Rusije i zapadnih zemalja, koji su se pogoršali nakon invazije na Ukrajinu. Na međunarodnoj sceni, Rusija nastoji da učvrsti svoje pozicije i osigura bezbednost svojih granica, dok NATO, kao vojni savez, nastavlja da se širi i jača svoje prisustvo u Istočnoj Evropi.

Analitičari smatraju da će ovi zahtevi Rusije dodatno zakomplikovati trenutnu situaciju i otežati bilo kakve buduće pregovore o bezbednosti u Evropi. Mnogi ističu da je teško očekivati da će zapadne zemlje pristati na smanjenje svog vojnog prisustva, posebno u svetlu trenutnih geopolitičkih tenzija i pretnji po bezbednost koje dolaze iz Moskve.

U svetlu ovih događaja, međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije i traži načine da se odgovori na rastuće tenzije između Rusije i NATO-a. Očekuje se da će se u narednim mesecima nastaviti pregovori i dijalog, ali i da će se povećati pritisak na sve strane da pronađu mirno rešenje koje će zadovoljiti sve uključene.

U međuvremenu, građani i politički analitičari u Evropi prate ove događaje sa velikim interesovanjem i strahom od mogućih eskalacija konflikta, dok se nadaju da će dijalog prevladati nad oružjem.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: