Tajna dobrog zdravlja je u snazi stiska ruke

Miloš Radovanović avatar

Istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu „Lancet“ otkriva zanimljive nalaze o povezanosti snage stiska šake i zdravlja. Prema studiji koja je obuhvatila više od 14.000 ljudi u 14 zemalja, snaga stiska šake pokazuje se kao bolji pokazatelj rizika od preuranjene smrti, srčanog ili moždanog udara nego tradicionalni parametri poput krvnog pritiska.

Ova studija je sprovedena od strane međunarodnog tima lekara i sugerira da bi ispitivanje snage stiska moglo postati jednostavan i jeftin način za procenu zdravlja, koji bi lekari mogli lako da primene u rutinskoj praksi. Međutim, stručnjaci ističu da još uvek nije jasno kako snaga stiska šake direktno utiče na zdravlje srca, pa su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razjasnila ova veza.

Jedan od ključnih nalaza istraživanja jeste da se maksimalna snaga stiska smanjuje s godinama, ali da se kod nekih ljudi ovo smanjenje dešava bržim tempom, što ih dovodi u veći rizik od zdravstvenih problema. Na primer, žene u svojim dvadesetim godinama imaju prosečnu snagu stiska od oko 34 kilograma, dok ta snaga kod žena u sedamdesetim godinama opada na 24 kilograma. Slični podaci važe i za muškarce, gde je prosečna snaga stiska u dvadesetim godinama 54 kilograma, a u sedamdesetim 38 kilograma.

Istraživanje dodatno ukazuje na značaj smanjenja snage stiska. Naime, smanjenje snage stiska za samo pet kilograma može povećati rizik od preuranjene smrti za 16 procenata, dok se šanse za fatalni srčani udar povećavaju za 17 procenata, a rizik od moždanog udara raste za 9 procenata. Ovi rezultati sugeriraju da snaga stiska šake može biti važan indikator opšteg zdravstvenog stanja.

Istraživači smatraju da merenje snage stiska može tačnije predvideti buduće zdravstvene probleme od merenja krvnog pritiska, što može značiti da bi ovaj test mogao postati novo oružje u proceni rizika. U svetlu ovih saznanja, potrebna su dalja istraživanja kako bi se utvrdile tačne veze između snage stiska šake i različitih zdravstvenih stanja, kao i kako bi se razvile efikasnije metode za korišćenje ovog pokazatelja u praksi.

Ova studija može otvoriti nova vrata u razumevanju faktora koji utiču na zdravlje i životnu dob. Ako se potvrdi povezanost između snage stiska i zdravlja, lekari bi mogli imati još jedan koristan alat u rukama za ranije otkrivanje potencijalnih zdravstvenih problema. S obzirom na to da se snaga stiska lako može meriti i ne zahteva skupu opremu, ovaj test bi mogao postati deo rutinske provere zdravlja, posebno kod starijih pacijenata ili onih sa većim rizikom od srčanih bolesti.

Zdrav način života često se povezuje sa fizičkom aktivnošću, uravnoteženom ishranom i redovnim medicinskim pregledima. Ali, kako istraživanje sugeriše, snaga stiska šake može biti još jedan ključni indikator koji nam može pomoći da bolje razumemo svoje zdravlje i prepoznamo potencijalne rizike. U era kada je prevencija ključna, ovakva saznanja mogu imati značajan uticaj na način na koji se pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Na kraju, važno je naglasiti da su ovi rezultati samo deo šireg istraživanja o zdravlju i da je potrebno više podataka kako bi se došlo do konačnih zaključaka. U međuvremenu, merenje snage stiska šake može postati važan deo razgovora o zdravlju, posebno u kontekstu prevencije ozbiljnih bolesti koje mogu ugroziti život.

Miloš Radovanović avatar