Direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Emir Suljagić, komentarisao je nedavnu presudu Međunarodnog suda pravde (MSP) u vezi sa genocidom nad Rohindžama u Mijanmaru, povlačeći paralelu s tužbom Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Suljagić je izrazio sumnju da bi MSP doneo presudu u korist BiH čak i u slučaju da su svi Bošnjaci bili ubijeni, smatrajući da je genocid „rezervisan“ za narode iz Azije i Afrike, dok su belci i hrišćani imuni na takve optužbe.
Ova izjava usledila je nakon presude koju je MSP donio 19. novembra, kada je utvrđeno da je Mijanmar odgovoran za genocid nad Rohindžama tokom vojne operacije 2017. godine. Postupak je pokrenula Gambija, a presuda je donesena uz devet glasova za i šest protiv. Suljagić je reagovao i na analize pravnih stručnjaka koje su se bavile mogućom povezanošću ove presude sa ranijom tužbom BiH protiv Srbije.
U svom komentaru, Suljagić je istakao: „Da vam svima razbijem iluzije: MSP ne bi dosudio u korist Bosne i Hercegovine protiv Srbije i da su nas sve pobili. Genocid je ‘rezervisan’ za braon Azijate i crne Afrikance. Belci i hrišćani su imuni na te optužbe.“ Dodao je da je genocid u Srebrenici pravno utvrđen zato što su dokazi bili toliko uverljivi da nijedan sudija nije mogao doći do drugog zaključka.
Bosna i Hercegovina pokrenula je postupak protiv Srbije 1993. godine, a MSP je u februaru 2007. godine doneo presudu u kojoj je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima. Ipak, sud nije utvrdio da je Srbija počinila genocid ili da je bila saučesnik. Istovremeno, zaključeno je da je Srbija prekršila Konvenciju o genocidu jer nije sprečila genocid u Srebrenici, niti je kaznila odgovorne.
Mnogi pravni stručnjaci smatraju da bi moglo postojati osnova za utvrđivanje genocida i u Prijedoru, gde su se tokom rata dogodili slični zločini. Suljagić se oštro protivi percepciji da su optužbe za genocid selektivne i smatra da je važno da se svi zločini priznaju i da odgovorni budu procesuirani, bez obzira na etničku pripadnost.
Ova tema ostaje veoma osetljiva u regionu, a Suljagićevi komentari pokreću važna pitanja o pravu na pravdu i priznavanju zločina. Njegove tvrdnje ukazuju na duboke podele koje još uvek postoje u društvu, kao i na izazove s kojima se suočavaju žrtve i porodice stradalih u ratu.
Pratite nas na našim društvenim mrežama kako biste bili u toku sa najnovijim informacijama i analizama.




