sabotaža na prugama poremetila saobraćaj

Miloš Radovanović avatar

Holandski železnički saobraćaj je 15. septembra 2023. godine pretrpeo ozbiljne poremećaje kada su na više od 30 lokacija na železničkim prugama otkrivene metalne cevi i kablovi, što je uprava železničke infrastrukture proglasila za namernu sabotažu. Ovaj incident je izazvao obustavu saobraćaja na nekoliko deonica, posebno u centralnim i istočnim delovima zemlje, dok su problemi zabeleženi i na nekim linijama na zapadu Holandije. Najveći problemi su se dogodili tokom jutarnjeg špica, kada su gradovi kao što su Zvola, Deventer i Amersfoort bili najviše pogođeni.

Prema saopštenju železnice, materijal koji je pronađen na prugama bio je jasno postavljen sa namerom da izazove prekid. Portparolka kompanije „ProRail“, Joke van der Krujsen, izjavila je za „Associated Press“ da sumnjaju na sabotažu. Prvobitno je bio iznet izgovor da su poremećaji nastali zbog kvara na signalizaciji, ali je brzo postalo jasno da su metalni predmeti namerno postavljeni na pruge. Radnici su uklanjali materijal sa pruga, tretirajući ga kao potencijalni dokaz, dok su nosili rukavice kako bi sačuvali eventualne tragove koji bi mogli pomoći u istrazi.

Holandska policija je odmah pokrenula istragu, a uključena je i obaveštajna služba AIVD. Do sada nije otkriveno ko je postavio materijal na pruge, niti je poznat motiv za ovaj čin. Takođe, nijedna organizacija nije preuzela odgovornost za incident. Zbog blokada, železnički saobraćaj je privremeno obustavljen u pojedinim delovima zemlje, dok su na drugim deonicama zabeležena velika kašnjenja. Poremećaji su čak uticali i na međunarodni železnički saobraćaj prema Nemačkoj, a na nekim mestima su zbog predmeta na prugama zatvoreni i pružni prelazi, što je dodatno otežalo drumski saobraćaj.

Kako su dani prolazili, železnički saobraćaj je postepeno normalizovan nakon što su nadležne ekipe uklonile predmete i pregledale pogođene deonice. Incidenti su se dogodili u vreme kada je u Hagu započelo novo zasedanje parlamenta, uz predstavljanje budžetskih planova holandske vlade za 2027. godinu. U isto vreme, širom zemlje su održani protesti poljoprivrednika zbog vladine politike zaštite životne sredine. Grupa „Farmers Defence Force“, koja predstavlja nezadovoljne holandske poljoprivrednike, izjavila je da nije odgovorna za sabotažu železnice, ali nije isključila mogućnost da su pojedinci delovali samostalno.

Holandska državna sekretarka za infrastrukturu i vodoprivredu, Anet Bertram, osudila je sabotaže kao „neprihvatljive“ i naglasila da su takve akcije „prešle granice“. Slučaj nije prvi put da se sumnja na sabotažu železničke infrastrukture u Holandiji; sličan incident se dogodio u junu 2025. godine, kada je požar na kablovima u blizini aerodroma Šiphol izazvao višesatni prekid železničkog saobraćaja. Policija je utvrdila da je požar namerno izazvan, a istražitelji su smatrali da je cilj bio ometanje saobraćaja tokom samita NATO-a koji se tada održavao u Hagu.

Osim toga, „ProRail“ je upozorio na ranjivost holandske železničke infrastrukture na sabotaže i sajber napade još u oktobru 2025. godine, kada je objavljena analiza za Ministarstvo infrastrukture i vodoprivrede. U analizi je naglašeno da železnički sistem nije dovoljno pripremljen za namerne poremećaje, te je preporučeno poboljšanje zaštite infrastrukture, brže otklanjanje posledica incidenata i uvođenje sistema za otkrivanje mogućih napada. Procene su pokazale da bi za implementaciju ovih mera bilo potrebno najmanje 600 miliona evra.

Incidenti iz 15. septembra pokazali su koliko je železnički sistem ključan za svakodnevno funkcionisanje zemlje i kako brzo mogu nastati problemi usled namernih sabotaža. Holandska vlada i nadležni organi su sada pod pritiskom da pronađu rešenja koja će osigurati sigurnost železnica i smanjiti rizik od budućih incidenata.

Miloš Radovanović avatar