Rat u Ukrajini, najnovije vesti za 15. novembar

Miloš Radovanović avatar

Dve osobe su poginule, a jedna je povređena u napadu ruskih snaga dronom na objekat kritične infrastrukture u gradu Menja, u Černigovskoj oblasti na severu Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti. Načelnik Korjukovskog regionalnog administrativnog okruga, Pavlo Mirošničenko, naveo je da su stradala dvojica muškaraca starosti 42 i 45 godina. U napadu je povređen i 33-godišnji muškarac, koji je zbrinut u zdravstvenoj ustanovi.

U međuvremenu, Džared Kušner, jedan od izaslanika američkog predsednika Donalda Trampa u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini, izjavio je da su nakon trilateralnih sastanaka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, nastavljene konsultacije sa Moskvom, Kijevom i evropskim partnerima. Kušner je istakao da su tokom dosadašnjih razgovora razmatrane nove ideje koje bi mogle doprineti napretku u pregovorima.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je da će Danska Ukrajini uputiti značajan paket pomoći u vrednosti od 645 miliona evra. Ovaj paket pomoći obuhvatiće municiju kalibra 20 milimetara za borbene avione F-16, kao i sredstva za proizvodnju dronova. Zelenski je naglasio da će Danska takođe obezbediti 800.000 komada municije za avione, što bi trebalo da bude dovoljno za šest meseci borbe.

U istom vremenskom okviru, ukrajinski napadi su izazvali smrt jedne osobe i povrede četiri u Rostovskoj oblasti na jugozapadu Rusije. Guverner Rostovske oblasti, Jurij Sljusar, rekao je da je glavni inženjer električne podstanice poginuo tokom napada, dok su povređeni civili, uključujući tri muškarca i jednu ženu, čiji su automobili pogođeni delovima bespilotne letelice.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost, Kaja Kalas, pozvala je Izrael da otvori sve granične prelaze prema Gazi kako bi se omogućila dostava humanitarne pomoći. Ona je izrazila zabrinutost zbog posledica obilnih padavina i poplava u Gazi, što dodatno pogoršava humanitarnu situaciju već iscrpljenog stanovništva. Kalas je naglasila da se mora poštovati međunarodno pravo i zaštititi civili i civilna infrastruktura u svim okolnostima.

Francuski predsednik Emanuel Makron kritikovao je ideju o ograničavanju pomoći Ukrajini, tvrdeći da takav pristup može primorati Kijev da prihvati nepravedan mir i ugroziti bezbednost čitave Evrope. On je na društvenoj mreži izjavio da bi nametanje ruske volje Ukrajini silom predstavljalo pretnju za ceo kontinent.

Osim toga, Ukrajina je dostavila Interpolu podatke o kulturnim dobrima koja su odnesena sa privremeno okupiranih teritorija. Potpredsednica ukrajinske vlade i ministarka kulture, Tetjana Berežna, izjavila je da Rusija provodi nelegalna arheološka iskopavanja i pokušava da ukrajinsko kulturno nasleđe predstavi kao sopstveno. Ova akcija deo je šireg nastojanja Ukrajine da zaštiti svoje kulturne resurse od pljačke i uništenja u trenutnom sukobu.

U svetlu ovih događaja, čini se da je situacija u Ukrajini i dalje veoma napeta. Napadi dronovima, kako s ruske, tako i s ukrajinske strane, uzrokuju gubitke života i povrede među civilima. Međunarodna zajednica nastavlja da se angažuje u potrazi za rešenjem sukoba, s naglaskom na humanitarnu pomoć i zaštitu civila.

U narednim danima, očekuje se da će se konsultacije između glavnih aktera nastaviti, dok će se humanitarna situacija u regionu verovatno pogoršati usled zimskih uslova i nastalih oštećenja infrastrukture. Ove vesti ukazuju na potrebu za hitnim delovanjem međunarodne zajednice kako bi se pružila pomoć onima koji su najteže pogođeni ovim sukobom.

Miloš Radovanović avatar