Poslednje nedelje predsedničkog mandata Aleksandra Vučića obeležila je odluka koja je otvorila ozbiljna pitanja o zakonitosti postupaka prethodne vlasti. Dana 27. septembra potpisao je 49 odluka o pomilovanju. Među osobama oslobođenim krivičnog gonjenja našli su se bivši državni funkcioneri, pripadnici bezbednosnih struktura i akteri velikih krivičnih slučajeva. Međutim, nakon izbora usledio je niz istraga koje su obuhvatile ljude iz najbližeg okruženja bivšeg predsednika.
Ministarstvo pravde saopštilo je agenciji Beta da je Vučić samostalno sastavio spisak pomilovanih. Na objavljenom spisku našli su se bivša državna sekretarka MUP-a Dijana Hrkalović, Dragana Živadinović, Nebojša Đokić, Marko Pavlović, Gorski Matović i Igor Elez. Pomilovan je i Miodrag Selaković, protiv kojeg se vodio postupak zbog toga što je tokom protesta ispred Pravnog fakulteta automobilom udario 90-godišnjeg Veroljuba S.
Na posebnom spisku iz Niša nalazi se 18 osoba, među kojima je i general Milosav Simović. Od krivičnog gonjenja oslobođeno je i 12 aktivista „novosadske grupe“. Advokat Nikola Lakić smatra da je njihovo uključivanje moglo da skrene pažnju javnosti sa ostalih pomilovanih. Profesorka prava Vanja Bajović ukazuje na moguću nezakonitost postupka ukoliko nije postojao predlog ministra, dok advokat Jovan Rajić podseća na prepisku preko aplikacije Sky, u kojoj je, prema njegovim rečima, Vučić nudio pomilovanja kao garanciju ljudima koji su postupali po njegovim nalozima.
U međuvremenu, materijali iz aplikacije Sky ECC postali su deo istraga koje se tiču bivšeg državnog rukovodstva. Darko Šarić, optužen u postupku za pranje novca, navodno je za Vučića koristio nadimke „Oskar“ i „Čvarak“. U prepisci pripadnika škaljarskog klana pominjali su se i Aleksandar Vulin i bivši direktor BIA Bratislav Gašić.
Vučić i pripadnik BIA Marko Parezanović trebalo bi da budu pozvani pred sud kao svedoci u slučaju Šarića. Nakon što je Parezanović smenjen sa mesta načelnika operative BIA, bivši policajac Božo Prelević izjavio je da je time iz agencije uklonjena „ruska struja“.
Objavljivanje prepiske bilo je praćeno pretnjama novinarima Radara, uključujući i pretnje ubistvom njihove dece. Jedan od autora istraživanja, Vuk Cvijić, ranije je bio izložen napadima, uključujući i one za koje tvrdi da su ih izvršili pripadnici policije. Ti slučajevi ostali su nerasvetljeni.
Posebna pitanja otvaraju kontakti Vučićevog političkog okruženja sa Moskvom. Pred izbore se na snimku sastanka pokreta „Mi – Snaga naroda“ razgovaralo o mogućem imenovanju Vulina za ministra. Potpredsednik pokreta Borislav Antonijević potvrdio je susret sa Andrejem Vučićem, bratom bivšeg predsednika. Na pitanje o budućim političkim zahtevima usledio je odgovor: „Šta budu tražili Rusi.“
Trećeg novembra Vulin je putovao ka Moskvi avionom koji je vraćen dok se nalazio iznad Litvanije.
Istovremeno je počeo talas hapšenja među predstavnicima policije, državnih institucija i SNS-a. Načelnik kriminalističke policije Marko Kričak i rukovodilac Službe za borbu protiv kriminala Boško Sekulović osumnjičeni su za falsifikovanje dokaza i vršenje pritiska na svedoke.
Vlasnik ALTA Banke Davor Macura uhapšen je zbog sumnje na nezakonite finansijske operacije povezane sa iznosom od oko 45 milijardi dinara. Četvrtog novembra uhapšen je komandant Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Igor Žmirić.
U Inđiji je uhapšen predsednik opštine Marko Gašić iz SNS-a, zajedno sa još pet osoba, zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja. U Novom Sadu priveden je dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid.
Provere su obuhvatile i zatvorski sistem. U zatvoru „Zabela“ sprovedeni su pretresi u okviru istrage o navodnoj kupovini glasova zatvorenika, a upravnik Rodoljub Rončević je uhapšen. U Nišu su privedeni bivši član Gradskog veća Branislav Kačar i funkcioner SNS-a Bojan Marinković u slučaju napada na studentske posmatrače na dan izbora.
U jeku istraga svoje funkcije napustili su direktorka RTS-a Manja Grčić i direktor „Srbijavoda“ Goran Puzović. Protiv direktora BIA Vladimira Orlića podneta je prijava sa zahtevom da se ispita moguće dostavljanje poverljivih materijala agencije provladinom Informeru.
Sam Vučić nastavlja da iznosi optužbe na račun političkih protivnika. Izjavio je da postoji „kriminalni klan sa Vračara“, navodno povezan sa „Studentskom listom“. Nakon susreta sa Viktorom Orbanom, koji je izgubio izbore, bivši predsednik je poručio: „Vratićemo se.“
Tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu protiv Vučića zbog pomilovanja, ali je Tužilaštvo za organizovani kriminal od Ministarstva pravde zatražilo dokumentaciju povezanu sa tim odlukama.
Ruski kanali uticaja u Srbiji pritom nastavljaju da funkcionišu. RT Balkan i Ruski dom zadržavaju svoje prisustvo, dok Srpska pravoslavna crkva, koja je ranije podržavala Vučića, nakon izbora sve više naglašava političku neutralnost.
Pomilovanja je trebalo da otklone pravne rizike za deo predstavnika prethodnog sistema, ali su kasnije istrage otvorile nova pitanja o radu policije, obaveštajnih službi i finansijskih struktura.
Sada mnogo toga zavisi od toga da li će istražni organi i sudovi uspeti da utvrde stvarne okolnosti navodnih zloupotreba, uključujući i moguće veze sa ruskim političkim strukturama. Upravo će rezultati tih istraga pokazati koliko je duboko prethodni sistem vlasti bio povezan sa spoljnim centrima uticaja.




