Ombudsman bi mogao da izgubi akreditaciju „A“: Pašalić od Zaštitnika građana napravio zaštitnika vlasti – Društvo

Miloš Radovanović avatar

Gotovo deceniju nakon što je Zoran Pašalić preuzeo funkciju Zaštitnika građana, nezavisnost institucije ponovo je predmet međunarodne provere, dok se istovremeno otvara pitanje njegove odgovornosti za stanje u instituciji koja bi trebalo da bude jedan od najvažnijih mehanizama zaštite građana od zloupotreba vlasti. Poslanička grupa Zeleno-levi front uputila je podnesak Potkomitetu za akreditaciju Globalne alijanse nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI) u Ženevi, telu koje ocenjuje nezavisnost institucija za zaštitu ljudskih prava, tražeći da u postupku reakreditacije preispita rad Zaštitnika građana.

U podnesku se upozorava da problemi na koje je GANHRI ukazao još 2021. godine nisu rešeni, već su se dodatno produbili. Kao jedan od pokazatelja narušene nezavisnosti institucije navodi se i to što je 54 poslanika iz sedam poslaničkih grupa zatražilo razrešenje Zaštitnika građana, ali Skupština o tom predlogu nikada nije raspravljala. Članica Predsedništva Zeleno-levog fronta Jovana Jerinić objašnjava da status „A“ znači da institucija u potpunosti ispunjava Pariske principe Ujedinjenih nacija, odnosno međunarodne standarde nezavisnosti, pluralizma i delotvornosti nacionalnih institucija za ljudska prava, dok status „B“ podrazumeva da ih ispunjava samo delimično.

„Ukoliko Zaštitnik građana izgubi akreditaciju „A“, posledice su i praktične i suštinske. Samo institucije sa statusom „A“ mogu samostalno da učestvuju u radu Saveta Ujedinjenih Nacija za ljudska prava i njegovih mehanizama, da uzimaju reč i podnose pisane priloge. Takođe, samo one imaju pravo glasa u GANHRI i njenim regionalnim mrežama i mogu da obavljaju funkcije u njihovim telima“, ističe Jerinić. Ona ocenjuje da je Zoran Pašalić tokom svoja dva mandata instituciju koja bi trebalo da štiti građane od vlasti pretvorio u instituciju koja štiti vlast od građana.

Od 2017. godine iz kancelarije Ombudsmana otišlo je oko 40 zaposlenih, većinom žena. Protiv njega je pokrenuto pet postupaka zbog mobinga, što ga čini jedinim ombudsmanom u Evropi protiv kojeg se vode takvi postupci. Upravni sud je poništio deo odluka o otkazima, a štetu će platiti građani iz budžeta. Institucija godinama nema zamenike, iako ih zakon izričito zahteva, navodi Jerinić. Kao primere selektivnog postupanja Zaštitnika građana, ona izdvaja slučajeve policijske torture, za koje smatra da ih je Pašalić relativizovao ili zataškao.

Među njima navodi smrt Dalibora Dragijevića, višesatno maltretiranje LGBT osoba i slučaj 74-godišnjeg penzionera Ilije Kostića. Prema njenim rečima, isti obrazac nastavljen je i nakon prebijanja demonstranata u Valjevu 2025. godine, među kojima je bilo i maloletnika, kao i nakon objavljivanja dokaza o špijuniranju novinara i aktivista. Jerinić mu zamera i osporavanje pojma femicida, kao i predlog da se suspenduje Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

„Ombudsman kome ne veruju ni oni koji su najviše upućeni na njega nije zaštitnik građana, nego samo još jedan štit režima“, smatra ona. Jerinić očekuje da će i nova parlamentarna većina pokrenuti pitanje Pašalićeve odgovornosti i započeti postupak njegovog razrešenja. Sličnog je stava i nekadašnji zamenik Zaštitnika građana i advokat Miloš Janković, koji kaže da se problemi u funkcionisanju ove institucije ne mogu posmatrati odvojeno od opšteg urušavanja institucija u Srbiji.

„U proteklom periodu institucije su bile zarobljene u rukama vladajuće političke partije, preciznije njenog lidera. Na rukovodeća mesta su postavljani pojedinci koji su, zarad ličnih interesa i u odsustvu morala, pristajali da postupaju na način koji će doprinositi opstanku aktuelne vlasti. Naravno, oni su u institucijama imali podršku zaposlenih poslušnika koji su pognute glave izvršavali njihove naloge“, objašnjava Janković.

On smatra da bi čelnici tih institucija danas, nakon promene vlasti, trebalo samoinicijativno i bez oklevanja da podnesu ostavke, čime bi pokazali bar određenu dozu dostojanstva i ličnog morala. Janković podseća da je prethodna odluka GANHRI, kojom je Zaštitniku građana zadržan status „A“, iznenadila mnoge, te očekuje da bi ovogodišnja reakreditacija mogla da donese drugačiji ishod.

„Imajući u vidu da su danas jasno vidljivi brojni nedostaci u radu aktuelnog ombudsmana, za očekivati je da na zasedanju Potkomiteta za akreditaciju, koje se održava ovih dana, neće biti doneta odluka kojom će Zaštitnik građana zadržati status „A“ kao nacionalna institucija za unapređenje i zaštitu ljudskih prava“, kaže on. Prema njegovim rečima, takva odluka predstavljala bi potvrdu nedelotvornosti institucije u zaštiti ljudskih prava i njene neusklađenosti sa Pariskim principima, ali i pokazatelj zadataka koji čekaju budućeg ombudsmana i njegov tim.

„Pred budućim ombudsmanom i njegovim timom biće zadatak da u punom kapacitetu ostvaruju nadležnosti propisane Ustavom i zakonom, kao i važećim principima i standardima“, zaključuje Janković. S druge strane, aktuelni Zaštitnik građana Zoran Pašalić kaže da su njegov rad komentarisali i kritikovali od trenutka kada je stupio na funkciju. On ističe da ne može da zna da li će Zaštitnik građana zadržati akreditaciju sa statusom „A“, jer odluka nije u njegovim rukama i njegova uloga je da podnese izveštaj o rezultatima rada.

„Nikad to nisam predviđao“, zaključuje Pašalić.

Miloš Radovanović avatar