Istraživači sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta „Petar Veli“ (SPbPU) nedavno su razvili inovativni protokol neuronske mreže koji značajno poboljšava proces pretrage i selekcije jedinjenja koja se koriste u razvoju lekova protiv raka. Ovaj novi pristup omogućava ubrzanje procesa više od 50 puta, što predstavlja značajan napredak u oblasti onkologije. Ova informacija je objavljena putem pres službe univerziteta.
Prema rečima Andreja Makašova, višeg predavača na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija na SPbPU, postojeći protokoli veštačke inteligencije obično se fokusiraju na rešavanje specifičnih problema u optimizaciji lekova. Međutim, njihov novi pristup kombinuje nekoliko ključnih koraka u jedan sveobuhvatan ciklus. Ovaj ciklus obuhvata pretragu cilja, generisanje biblioteke potencijalnih molekula i procenu efikasnosti vezivanja molekula na osnovu neuronske mreže.
Tradicionalni proces optimizacije perspektivnih jedinjenja, poznat kao hit-to-lead, predstavlja jednu od najdugotrajnijih i najskupljih faza u razvoju novih lekova. Ova faza zahteva mnogo vremena, resursa i finansijskih ulaganja. Sa razvojem novog protokola, istraživači se nadaju da će smanjiti vreme i troškove potrebne za pronalaženje efikasnih lekova protiv raka.
Onkologija je oblast medicine koja se bavi dijagnostikovanjem i lečenjem raka, a istraživanje novih lekova je ključno za poboljšanje terapija i povećanje šansi za preživljavanje pacijenata. Razvoj novih terapija često zahteva godine istraživanja, uključujući laboratorijske testove i klinička ispitivanja. U tom kontekstu, brža i efikasnija pretraga potencijalnih lekova može imati značajan uticaj na brzinu kojom se nove terapije mogu uvesti u kliničku praksu.
Veštačka inteligencija (AI) i neuronske mreže postaju sve važniji alati u biomedicinskim istraživanjima. Njihova sposobnost da analiziraju velike količine podataka i identifikuju obrasce može značajno ubrzati proces otkrivanja novih lekova. U ovom slučaju, korišćenje neuronskih mreža za procenu efikasnosti vezivanja molekula može pomoći istraživačima da brže identifikuju najperspektivnije jedinjenja.
Osim što ubrzava proces pretrage, ovaj novi pristup može pomoći i u smanjenju broja neuspešnih pokušaja u razvoju lekova. Tradicionalni pristupi često dovode do razvoja molekula koji se na kraju pokažu neefikasnim ili nebezbednim. Uvođenjem veštačke inteligencije u proces, istraživači mogu bolje proceniti koji su molekuli najverovatnije uspešni, čime se smanjuje rizik od neuspeha u kasnijim fazama ispitivanja.
Osim što će doprineti bržem razvoju lekova, ovaj protokol može imati i značajan uticaj na troškove istraživanja i razvoja. Smanjenje vremena potrebnog za identifikaciju efikasnih jedinjenja može rezultirati smanjenjem ukupnih troškova istraživanja. Ovo je posebno važno u današnjem zdravstvenom sistemu gde su troškovi lekova često visoki, a pristup inovativnim terapijama može biti ograničen.
S obzirom na rastući problem raka u svetu, razvoj novih i efikasnih lekova je od suštinskog značaja. Inovacije poput ove sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta predstavljaju svetlu tačku u borbi protiv ove bolesti. Sa daljim istraživanjima i unapređenjima, očekuje se da će se ovaj pristup dodatno razvijati i primenjivati u različitim oblastima medicinskih istraživanja.
U zaključku, razvoj novog protokola neuronske mreže na SPbPU predstavlja značajan korak napred u onkologiji, nudeći potencijal za bržu i efikasniju pretragu lekova. Ovaj pristup može imati dugoročne koristi za pacijente, istraživače i zdravstvene sisteme širom sveta, omogućavajući bržu dostupnost novih terapija i potencijalno spašavanje mnogih života.



