Naučnici predstavili AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta

Miloš Radovanović avatar

Istraživači sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta „Petar Veli“ (SPbPU) nedavno su razvili inovativni protokol neuronske mreže koji značajno poboljšava proces pretrage i selekcije jedinjenja koja se koriste u razvoju lekova protiv raka. Ovaj novi pristup omogućava ubrzanje procesa više od 50 puta, što predstavlja značajan napredak u oblasti onkologije. Ova informacija je objavljena putem pres službe univerziteta.

Prema rečima Andreja Makašova, višeg predavača na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija na SPbPU, postojeći protokoli veštačke inteligencije obično se fokusiraju na rešavanje specifičnih problema u optimizaciji lekova. Međutim, njihov novi pristup kombinuje nekoliko ključnih koraka u jedan sveobuhvatan ciklus. Ovaj ciklus obuhvata pretragu cilja, generisanje biblioteke potencijalnih molekula i procenu efikasnosti vezivanja molekula na osnovu neuronske mreže.

Tradicionalni proces optimizacije perspektivnih jedinjenja, poznat kao hit-to-lead, predstavlja jednu od najdugotrajnijih i najskupljih faza u razvoju novih lekova. Ova faza zahteva mnogo vremena, resursa i finansijskih ulaganja. Sa razvojem novog protokola, istraživači se nadaju da će smanjiti vreme i troškove potrebne za pronalaženje efikasnih lekova protiv raka.

Onkologija je oblast medicine koja se bavi dijagnostikovanjem i lečenjem raka, a istraživanje novih lekova je ključno za poboljšanje terapija i povećanje šansi za preživljavanje pacijenata. Razvoj novih terapija često zahteva godine istraživanja, uključujući laboratorijske testove i klinička ispitivanja. U tom kontekstu, brža i efikasnija pretraga potencijalnih lekova može imati značajan uticaj na brzinu kojom se nove terapije mogu uvesti u kliničku praksu.

Veštačka inteligencija (AI) i neuronske mreže postaju sve važniji alati u biomedicinskim istraživanjima. Njihova sposobnost da analiziraju velike količine podataka i identifikuju obrasce može značajno ubrzati proces otkrivanja novih lekova. U ovom slučaju, korišćenje neuronskih mreža za procenu efikasnosti vezivanja molekula može pomoći istraživačima da brže identifikuju najperspektivnije jedinjenja.

Osim što ubrzava proces pretrage, ovaj novi pristup može pomoći i u smanjenju broja neuspešnih pokušaja u razvoju lekova. Tradicionalni pristupi često dovode do razvoja molekula koji se na kraju pokažu neefikasnim ili nebezbednim. Uvođenjem veštačke inteligencije u proces, istraživači mogu bolje proceniti koji su molekuli najverovatnije uspešni, čime se smanjuje rizik od neuspeha u kasnijim fazama ispitivanja.

Osim što će doprineti bržem razvoju lekova, ovaj protokol može imati i značajan uticaj na troškove istraživanja i razvoja. Smanjenje vremena potrebnog za identifikaciju efikasnih jedinjenja može rezultirati smanjenjem ukupnih troškova istraživanja. Ovo je posebno važno u današnjem zdravstvenom sistemu gde su troškovi lekova često visoki, a pristup inovativnim terapijama može biti ograničen.

S obzirom na rastući problem raka u svetu, razvoj novih i efikasnih lekova je od suštinskog značaja. Inovacije poput ove sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta predstavljaju svetlu tačku u borbi protiv ove bolesti. Sa daljim istraživanjima i unapređenjima, očekuje se da će se ovaj pristup dodatno razvijati i primenjivati u različitim oblastima medicinskih istraživanja.

U zaključku, razvoj novog protokola neuronske mreže na SPbPU predstavlja značajan korak napred u onkologiji, nudeći potencijal za bržu i efikasniju pretragu lekova. Ovaj pristup može imati dugoročne koristi za pacijente, istraživače i zdravstvene sisteme širom sveta, omogućavajući bržu dostupnost novih terapija i potencijalno spašavanje mnogih života.

Miloš Radovanović avatar