Letonija planira deklaraciju o derusifikaciji jezika

Miloš Radovanović avatar

Vlada Letonije planira da usvoji „deklaraciju o derusifikaciji“, koja će imati za cilj da uspostavi pravni osnov za ograničavanje upotrebe ruskog jezika u javnom prostoru. Ovaj potez je deo šire strategije jačanja položaja letonskog jezika kao jedinog zvaničnog jezika u zemlji, prenosi letonski portal Delfi.

Prema informacijama koje su dostupne, u deklaraciji se ne navode konkretne mere koje bi se uvele za ograničavanje ruskog jezika, niti kako bi one bile zakonski regulisane. Dokument će obuhvatiti preporuke naučnika, uključujući istoričare i sociolingviste, ali nije jasno na koje se tačno preporuke misli.

Jedan od ključnih ciljeva ove deklaracije je proširenje upotrebe letonskog jezika u javnom i medijskom prostoru, kao i u radnom okruženju. Takođe, vlasti planiraju da pruže podršku medijima koji objavljuju sadržaj isključivo na letonskom jeziku. Iako nije poznato kada će deklaracija biti usvojena, Letonske vlasti već duže vreme sprovode mere za smanjenje upotrebe ruskog jezika.

Na primer, 2024. godine ruski jezik je uklonjen iz ponude jezika na bankomatima, dok je 2025. godine zabranjena njegova upotreba u bankarskim aplikacijama. U oktobru 2026. godine, letonski parlament je usvojio zakon koji praktično zabranjuje javnom medijskom servisu LSM da proizvodi sadržaje na ruskom jeziku. Prema ovom zakonu, LSM može objavljivati sadržaje na ruskom samo u izuzetnim situacijama, kao što su vanredne situacije ili kada je potrebno demantovati lažne informacije.

Istraživanje iz 2022. godine je pokazalo da skoro 38% stanovnika Letonije navodi ruski kao svoj maternji jezik. Ovo je dodatno zakomplikovalo situaciju, s obzirom na to da se veliki deo populacije oslanja na ruski jezik u svakodnevnom životu. S obzirom na to, vlada Letonije se suočava s izazovom kako da balansira između nacionalnog identiteta i prava manjinskih grupa.

Ova inicijativa dolazi u kontekstu sve većih tenzija između Letonije i Rusije, koje su se intenzivirale nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Mnoge evropske zemlje, uključujući Letoniju, su se od tada okrenule ka jačanju svojih nacionalnih identiteta i smanjenju uticaja ruskog jezika u društvenom i političkom životu.

Letonija, kao članica Evropske unije i NATO-a, nastoji da se pozicionira kao stabilan i bezbedan partner u regionu. U tom smislu, promovisanjem letonskog jezika i kulture, vlasti žele da podstaknu nacionalni ponos i jedinstvo među svojim građanima. Međutim, ovaj pristup može izazvati reakcije među onima koji se identifikuju kao ruski govornici.

Pored toga, važno je napomenuti da su jezičke politike u Letoniji često bile predmet kontroverzi i debata. Dok neki smatraju da je jačanje letonskog jezika nužno za očuvanje nacionalnog identiteta, drugi upozoravaju na rizik od marginalizacije ruskog govora i potencijalne tenzije između različitih etničkih grupa.

Osim toga, koristi od ovih mera nisu jedinstveno pozitivne. Veće korišćenje letonskog jezika u medijima i obrazovnim institucijama može doprineti jačanju nacionalnog identiteta, ali može i da stvori osećaj isključenosti među onima koji se ne osećaju dovoljno integrisano u letonsku kulturu.

U svetlu budućih događaja, biće važno pratiti kako će se razvijati situacija u Letoniji i kako će vlasti balansirati između promocije nacionalnog jezika i očuvanja prava manjinskih zajednica. Ova tema će sigurno ostati centralna u političkoj agendi Letonije, jer se zemlja suočava s izazovima globalizacije, migracija i identiteta.

Miloš Radovanović avatar