Hrvatska očekuje od Crne Gore da prihvati predlog sporazuma koji bi potvrdio nekadašnju granicu na kopnu, dok je spremna da pitanje granice na moru reši naknadno. Ovo je izjavila državna sekretarka hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova, Andreja Metelko-Zgombić, reagujući na pismo crnogorskog ministra pravde Bojana Božovića, koji je odbacio mogućnost jednostranog utvrđivanja granice. Metelko-Zgombić je istakla da Zagreb očekuje konkretan odgovor iz Podgorice na dostavljeni predlog sporazuma.
Ona je naglasila da potvrđivanje nekadašnje republičke granice nije novo razgraničenje, već prihvatanje načela međunarodnog prava i Badinterove komisije, koja je utvrdila da su granice bivših jugoslovenskih republika postale državne granice. Prema njenim rečima, stručnjaci iz Hrvatske i Crne Gore su upoređivanjem katastarskih podataka utvrdili nekadašnju republičku granicu, te se očekuje da Crna Gora to formalno potvrdi.
Metelko-Zgombić je takođe napomenula da Zagreb ne želi da nerešeno pitanje granice na moru uspori evropski put Crne Gore i da je spreman da se o tom pitanju razgovara kasnije. Crnogorski ministar pravde, Bojan Božović, je u svom pismu naglasio da Crna Gora ne dovodi u pitanje principe Badinterove komisije, ali da njihovo prihvatanje ne podrazumeva saglasnost sa jednostrano određenom granicom. On je poručio da Podgorica ne može prihvatiti rešenje koje nije rezultat pregovora i sporazuma dve države.
Božović je najavio da će Crna Gora pripremiti svoj nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru, a da bi u slučaju izostanka dogovora, dve države mogle zajednički da se obrate međunarodnoj sudskoj ili arbitražnoj instanci. Hrvatski premijer, Andrej Plenković, je ranije upozorio da Crna Gora neće moći da završi pristupne pregovore sa EU ukoliko ne prihvati hrvatski predlog ugovora o kopnenoj granici, zasnovan na načelima Badinterove komisije.
Spor oko razgraničenja između dve države traje od raspada bivše Jugoslavije, posebno u oblasti poluostrva Prevlaka na ulazu u Bokokotorski zaliv. Crna Gora i Hrvatska su 2002. godine potpisale Protokol o privremenom režimu duž južne granice, koji reguliše kontrolu nad kopnenim i morskim područjem oko Prevlake, ali konačni sporazum o razgraničenju još uvek nije postignut.
Hrvatska je u oktobru dostavila članicama EU osam zahteva koji su povezani sa podrškom završetku crnogorskih pristupnih pregovora. Među tim zahtevima su i pitanja granice, vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, ratnih zločina i imovinskih prava hrvatskih državljana. Zagreb od decembra 2024. godine blokira zatvaranje pregovaračkog poglavlja 31, dok je ove godine uskratio saglasnost i za zatvaranje poglavlja 14 i 15.
Crna Gora je danas u Briselu privremeno zatvorila još dva pregovaračka poglavlja, čime je ukupan broj zatvorenih poglavlja povećan na 25 od ukupno 33. Podgorica planira da preostala poglavlja zatvori do kraja godine, kako bi postala članica EU 2028. godine.




