Evropska komisija pred sudom zbog patenata i dokumenata

Miloš Radovanović avatar

Evropska komisija se suočila sa ozbiljnim optužbama vezanim za povlačenje predloga regulative o standardno neophodnim patentima, koji je bio planiran za početak 2025. godine. Prema informacijama objavljenim u Politiku, postoji sumnja da je potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens imao uticaj na ovu odluku. Na ročištu pred Opštim sudom Evropske unije u Luksemburgu, nemački evroposlanik Tijemo Velken, član Socijaldemokratske partije, zatražio je pristup internim dokumentima koji objašnjavaju razloge povlačenja predloga.

Evropska komisija je odgovorila da ima samo jedan relevantan interni dokument – zapisnik sa sastanka šefova kabineta – ali je odbila da ga dostavi. Velkenov advokat Karsten Začler izrazio je sumnju da ne postoje dodatne interne poruke ili imejlovi o ovom važnom pitanju koje se tiče političkih i ekonomskih interesa.

U februaru 2025. godine, Evropska komisija je objavila odluku o povlačenju predloga regulative, navodeći kao razlog nedostatak jasne podrške među zakonodavcima. Predlog je zvanično odbačen u julu iste godine, uprkos tome što su pregovori između Evropskog parlamenta i država članica još uvek bili u toku.

Ova regulativa izazvala je snažne sukobe interesa između velikih vlasnika patenata, kao što su Nokia, Erikson, Kvalkom i Huavej, i kompanija koje koriste njihove tehnologije, uključujući proizvođače telefona i automobila. S obzirom na to da je odluka o povlačenju predloga objavljena istog dana kada se Džej Di Vens sastao sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen na samitu o veštačkoj inteligenciji u Parizu, pojačane su sumnje o mogućem političkom pritisku.

Vens i Lajen razgovarali su o veštačkoj inteligenciji, Ukrajini i transatlantskim odnosima, a Velken, koji je bio deo pregovaračkog tima, izjavio je da tim nije bio obavešten o odluci o povlačenju, iako je samo nekoliko dana ranije razgovarao sa predstavnicima Poljske, koja je tada predsedavala Savetom EU, o završetku rada na zajedničkoj poziciji.

Evropska komisija, s druge strane, ističe da je zahtev evroposlanika bio nedovoljno precizno definisan, posebno kada je reč o traženju internih imejlova koji su nastali pre donošenja odluke. Ovaj slučaj dodatno komplikuje i tužba Evropskog parlamenta protiv Komisije zbog povlačenja predloga, pri čemu poslanici smatraju da je Komisija prekoračila svoja ovlašćenja i da ne bi smela da koristi pravo na povlačenje zakonodavnih predloga kao političko sredstvo za zaobilaženje parlamentarnog rada.

Ova situacija izaziva zabrinutost među zakonodavcima i analitičarima, koji se pitaju o transparentnosti i odgovornosti u radu Evropske komisije. S obzirom na to da se radi o pitanju koje ima značajan uticaj na tržište tehnologije i inovacija, važno je da se razjasne sve okolnosti koje su dovele do povlačenja predloga.

Iako sudije nisu saopštile kada će doneti odluku u ovom slučaju, očekuje se da će ovaj slučaj imati dugoročne posledice na način na koji Evropska komisija donosi odluke i kako se te odluke komuniciraju sa zakonodavcima. Očekuje se da će se nastaviti pritisak na Komisiju da bude transparentnija u svom radu i da pruži jasnije informacije o postupcima koji direktno utiču na industriju i ekonomiju EU.

U ovom trenutku, situacija ostaje neizvesna, a sve oči su uprte u Evropsku komisiju i njen dalji pristup ovom kontroverznom pitanju. Dok se čeka odluka suda, političke tenzije će verovatno rasti, a javnost će nastaviti da zahteva odgovore i objašnjenja o unutrašnjim procesima i odlukama koje oblikuju budućnost evropske regulative o patentima.

Miloš Radovanović avatar