Ekonomisti upozoravaju na posledice: Šta je Euro model povećanja plata i penzija koji je predložio premijer Crne Gore? – Svet

Miloš Radovanović avatar

Ekonomski strucnjaci i predstavnici privrede upozorili su na moguce posledice odluke crnogorske vlade da poveća minimalne zarade i penzije od januara 2027. godine. Premijer Milojko Spajić najavio je ovaj potez uoči narednih izbora, čime su otvorena pitanja o političkoj pozadini novog ekonomskog programa.

Prema programu nazvanom „Euro model“, minimalna neto zarada za poslove sa osnovnim ili nižim obrazovanjem bi iznosila 1.000 evra, dok bi za poslove sa srednjom stručnom spremom bila 1.250 evra, a za visoko obrazovanje 1.400 evra. Penzije bi se od 2027. usklađivale četiri puta godišnje, uz dodatnu godišnju isplatu od 100 evra u decembru.

Vlada je 17. septembra utvrdila set zakona za sprovođenje ovog programa, koji predviđa izmene radnog i poreskog zakonodavstva, ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, kao i izmene u finansiranju lokalnih samouprava. Međutim, za primenu ovih zakonskih rešenja potrebna je saglasnost Skupštine.

Procene govore da bi izmene mogle dovesti do dodatnog godišnjeg budžetskog manjka od 650 do 700 miliona evra. Ukidanjem doprinosa za penzijsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, država bi mogla izgubiti oko 430 miliona evra godišnje, dok bi rashodi za javni sektor, penzije i socijalna davanja mogli porasti za još 310 miliona evra.

Ministar Novica Vuković nije podržao predloženi set zakona, a njegovo ministarstvo nije dalo objašnjenje za tu odluku. Vlada se nada da bi deo izgubljenih prihoda mogla nadoknaditi povećanjem poreza na dobit i većim prihodima od potrošnje. Ipak, u obrazloženju zakona nisu navedene precizne projekcije koliko bi svaka od ovih mera donela dodatnog novca.

Premijer Spajić tvrdi da je program fiskalno održiv i da će biti finansiran rastom potrošnje, suzbijanjem sive ekonomije i većom poreskom disciplinom. Prema njegovim rečima, budžetski deficit bi naredne godine mogao iznositi između četiri i pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Profesorka Ekonomskog fakulteta Maja Baćović upozorila je da povećanje zarada od preko 60 odsto, uz godišnji privredni rast od samo nekoliko procenata, može ugroziti konkurentnost kompanija i dovesti do smanjenja zaposlenosti. Takođe je naglasila da bi ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje dodatno opteretilo budžet.

Poslodavci su izrazili zabrinutost zbog nedostatka konsultacija tokom pripreme programa i traže hitan sastanak sa premijerom. Unija poslodavaca Crne Gore očekuje odgovore o implikacijama novih pravila na poslovanje, dok je Savez sindikata pozdravio povećanje plata uz napomenu da mora biti usklađeno sa troškovima života.

Najavljene mere dolaze u trenutku pojačanih neslaganja unutar vladajuće koalicije. Ekonomski program se može posmatrati kao pokušaj premijera da ojača političku poziciju svog Pokreta Evropa sad (PES). Očekuje se da će novi zakon biti razmatran pre parlamentarnih izbora 2027. godine. Opozicija kritikuje nedostatak jasnih izvora finansiranja, dok koalicioni partneri podržavaju program.

Miloš Radovanović avatar