Ratovi u Iranu i Ukrajini ne utiču samo na energetsku krizu, već i na finansijska tržišta, posebno na tržište obveznica. U SAD-u, prinos na desetogodišnje obveznice dostigao je gotovo pet procenata. Ovo ukazuje na to da investitori traže visoke kamate kako bi kupili američki dug. Na početku godine, prinos na ovim obveznicama bio je oko 4,1 procenata. Slično je i u Evropi, gde prinos na nemačke desetogodišnje obveznice, poznate kao „Bund“, skočio sa 2,8 procenata na oko 3,5 procenata.
Japan beleži najveći rast prinosa među velikim ekonomijama, sa desetogodišnjim obveznicama koje su dostigle oko tri procenata, dok je na početku godine prinos bio samo 1,6 procenata. Javni dug SAD-a je nedavno prešao 40 biliona dolara, što čini skoro 130 procenata BDP-a, dok Japan ima dug od oko 250 procenata BDP-a. U poređenju s tim, nemački javni dug iznosi oko dva biliona dolara, što je oko 65 procenata BDP-a.
Inflacija, koja je povezana sa rastom cena nafte, dodatno pogoršava situaciju. Cene nafte su ponovo prešle 100 dolara po barelu, a centralne banke, kako bi se borile protiv inflacije, povećavaju kamatne stope. Evropska centralna banka (ECB) je nedavno povećala referentne kamatne stope, a očekuje se još jedno povećanje do kraja godine.
Nikola Stakić iz Eklektika kapitala naglašava da su prinosi na desetogodišnje obveznice na višedecenijskim maksimumima u razvijenim ekonomijama, kao i u zemljama u razvoju. „Ako prinosi ostanu na ovim visinama, to može negativno uticati na ekonomski oporavak. Visoka inflacija uz usporenu ekonomsku aktivnost može dovesti do stagflacije“, objašnjava Stakić. On dodaje da će visoki prinosi ostati sve dok se ne reše geopolitički sukobi.
Američka ekonomija se, u poređenju sa evropskom, čini zdravijom. Evropska ekonomija se suočava s anemičnim rastom, a pooštravanje monetarne politike dodatno smanjuje potencijal za rast. Guverner FED-a je jasno stavio do znanja da je inflacija prioritet, što znači veće kamatne stope, a time i veće prinose na obveznice.
Glavni broker Momentum sekjuritiz, Nenad Gujaničić, ističe da je glavni uzrok dešavanja na tržištu obveznica kriza na Bliskom istoku i rast cena nafte. Od marta je prisutan pritisak na kamatne stope i inflaciju, a investitori očekuju da će trenutna situacija potrajati. Velike ekonomije, poput SAD-a, beleže visoke budžetske deficite, što ukazuje da će visoki prinosi i dalje postojati.
Visoke kamatne stope su nepovoljne za građane i privredu, jer znače skuplje kredite. U Srbiji, prinosi na obveznice već beleže rast, a trenutni prinos na obveznice u dinarima sa dospećem 2031. godine iznosi 5,28 procenata, dok za one koje dospevaju 2035. godine iznosi 5,95 procenata. Narodna banka Srbije je zadržala kamatnu stopu na 5,75 procenata.
Stakić napominje da će buduće kretanje kamate zavisiti od poljoprivredne sezone i cena energenata. Odluka ECB-a da poveća kamatnu stopu će verovatno uticati i na našu centralnu banku, koja bi mogla pooštriti monetarnu politiku ukoliko dođe do rasta unutrašnje inflacije. Očekivanja su da nas ne čeka mirnodopska zima.
