Dok se Crna Gora približava članstvu u EU, Brisel zapošljava službenike koji govore crnogorski, čime započinje proces neophodan da taj jezik postane 25. zvanični jezik u Uniji. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada je pravna služba Saveta EU u potrazi za asistentima koji će pomoći u izradi ugovora o pristupanju Crne Gore EU, kao i u prevođenju zakonskih akata. Ove informacije objavio je briselski portal Politiko.
Crna Gora je već zatvorila polovinu pregovaračkih poglavlja i ima ambiciju da postane 28. članica EU do 2028. godine. U tom kontekstu, crnogorski jezik biće uključen među zvanične jezike Unije nakon ulaska zemlje u ovaj politički i ekonomski blok. Crnogorska ministarka za evropske poslove, Maida Gorčević, izjavila je da se otvaraju prve prilike za građane Crne Gore da razvijaju svoje karijere unutar institucija EU.
Prema rečima jednog diplomate uključenog u pregovore, koji je želeo da ostane anoniman, Crna Gora će koristiti latinicu za dokumenta EU, iako se u zemlji uče oba pisma. Latinica je u svakodnevnoj upotrebi, a ćirilica se koristi u manjoj meri. Crnogorski jezik je veoma sličan hrvatskom, srpskom i bosanskom, a razlike su minimalne. Profesor lingvistike na Univerzitetu Crne Gore, Igor Lakić, istakao je da su sličnosti među južnoslovenskim jezicima veće od 95 procenata.
Evropska unija trenutno zapošljava veliku armiju prevodilaca kako bi osigurala da njeno zakonodavstvo bude dostupno na 24 zvanična jezika, što godišnje košta oko milijardu evra. U slučaju da crnogorski postane 25. jezik, EU će morati da angažuje dodatne prevodioce i tumače, uprkos sličnostima između crnogorskog i hrvatskog jezika.
Igor Lakić smatra da su prevodioci za crnogorski jezik neophodni, jer se ne radi samo o jezičkom pitanju, već i o političkim, ekonomskim i drugim aspektima koji se mogu pravilno preneti samo od strane stručnjaka iz tih zemalja. Ova situacija dodatno komplikuje jezičku politiku na Balkanu, koja je već odavno napeta. Crna Gora je uvela crnogorski jezik u svoj ustav i uspešno se bori za njegovo međunarodno priznanje. S druge strane, Srbija je kritikovala crnogorski jezik, nazivajući ga političkim izumom.
Pitanje jezika na Balkanu postaje sve važnije, a s obzirom na to da Crna Gora nastavlja svoj put ka EU, njena jezička politika će igrati ključnu ulogu u daljim integracijama. Građani Crne Gore, kao i vlasti, prate razvoj događaja sa pažnjom, nadajući se da će ova nova prilika doneti pozitivne promene u njihovim životima i radnim mogućnostima unutar evropskih institucija.
