Obično se kaže da pola Srbije slavi Svetog Nikolu, dok druga polovina odlazi na slavu, gde se gotovo uvek na trpezi može naći riba iz Sečnja. Uoči ovog praznika, ribnjaci u Srbiji su dobro snabdeveni rečnom ribom. U Ribnjaku „Sutjeska“ u mestu Sutjeska kod Sečnja, trenutno se obavlja izlov različitih vrsta riba, uključujući šarana, tolstolobika, amura, soma i smuđa.
Prema rečima direktora Ribnjaka „Sutjeska“, Vidaka Miloševića, ovaj ribnjak plasira 80 posto svoje proizvodnje na domaće tržište, a u ovoj sezoni očekuje se da će proizvesti 600 tona ribe, od kojih je najviše šarana. Cena šarana se kreće od 450 do 500 dinara po kilogramu u ribarnicama i velikim trgovačkim lancima, dok se u ribnjaku prodaje za 390 do 400 dinara.
Milošević je istakao da će ribe biti dovoljno do proleća i Đurđevdana, a da se cena ribe neće menjati ni posle Svetog Nikole, kada se obično najviše proda, niti tokom zime. On ukazuje na konkurenciju koju domaći ribnjaci imaju od uvozne rečne ribe iz Hrvatske i Mađarske, koja je često jeftinija zahvaljujući državnim subvencijama u tim zemljama. Zbog ovoga, cena ribe se u poslednjih nekoliko godina nije značajno menjala, a razlika između proizvodne cene i maloprodajne cene je minimalna.
Milošević je ocenio ovu proizvodnu godinu kao iznad očekivanja, s obzirom na količinu ribe koju imaju, te je naveo da bi deo ribe mogao ostati neprodat zbog smanjenog interesa potrošača. Prošle godine, ribnjaci su bili primorani da vrate 80 tona ribe i da je dodatno hrane, što predstavlja dodatni trošak.
Ribnjak „Sutjeska“ je jedan od četiri veštačka mrestilišta u Srbiji sa obimom od 16,5 kilometara i površinom od 700 hektara vodenog ogledala. U okviru ovog ribnjaka nalazi se više od 50 bazena različitih veličina, a zaposleni su 25 radnika. Zanimljivo je da ribnjak ima i svoju proizvodnju hrane za ribu, što čini proces proizvodnje zatvorenim.
Direktor Milošević smatra da su domaćem ribarstvu potrebni podsticaji i smanjenje uvoza ribe, jer Srbija trenutno više uvozi nego što izvozi. On naglašava da bi državna pomoć od 35 dinara po kilogramu prodate ribe bila od velike koristi, jer trenutni podsticaji nisu isplaćeni već tri godine. Takođe, ukazuje na problem sa kormoranima, pticama koje su zaštićene, a koje uzrokuju velike gubitke u ribnjaku. Prema njegovim rečima, oko 3.000 kormorana preti ribnjaku, a dozvoljeno je odstreliti samo 50 do 60 ovih ptica godišnje.
U ovom kontekstu, ribnjaci se suočavaju sa izazovima kako bi održali svoju proizvodnju i konkurentnost na tržištu. Potreba za podrškom države i regulacijom uvoza ribe postaje sve očiglednija, kako bi se osiguralo da domaće ribarstvo ostane održivo i da zadovolji potrebe potrošača.
U svetlu svih ovih informacija, jasno je da ribnjaci poput „Sutjeske“ igraju ključnu ulogu u snabdevanju tržišta ribom, naročito u vreme praznika kada je potražnja najveća. Sa stabilnim cenama i dovoljnom količinom ribe, potrošači će imati priliku da uživaju u tradicionalnim jelima koja se pripremaju za Svetog Nikolu, dok će sami ribnjaci nastaviti da se bore sa izazovima koje donosi tržište i priroda.
