Elvira Kovač, potpredsednica Narodne skupštine, naglašava značaj trenutne sednice kao ključnog koraka ka unapređenju procesa evrointegracija Srbije. Ona ističe da je, osim već preduzetih akcija, neophodno sprovesti još nekoliko važnih koraka kako bi se taj proces dodatno ubrzao. U prvi plan stavlja neophodnost završetka izbora Saveta REM-a, kao i usvajanje zakona koji se odnosi na jedinstveni birački spisak, što bi značajno doprinelo daljem razvoju političkog sistema u Srbiji.
Kovačeva ukazuje na to da treba imati u vidu da bi do naredne sednice, koja je zakazana za jul, bilo od velikog značaja da se izglasaju zakoni koji su osnova za nastavak reformi. Ovakvi zakoni ne samo da bi omogućili bolju organizaciju izbora, već bi i doprineli stabilnijem političkom okruženju u zemlji. U njenim rečima, postoji opšta potreba za napretkom i kontinuitetom reformi, što bi podstaklo dalji razvoj evrointegracija.
U tom kontekstu, Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa, ističe važnost jasnog definisanja ciljeva vezanih za članstvo Srbije u Evropskoj uniji. Ona naglašava da bi se trebalo zapitati da li je članstvo u EU realan cilj ili treba biti zadovoljan trenutnim stanjem. Ovo pitanje, kako naglašava, zahteva ozbiljnu i otvorenu diskusiju među svim relevantnim akterima u društvu, kako bi se došlo do zajedničkog stava o budućnosti Srbije.
Ujedno, Selaković ukazuje na bitnost vraćanja poverenja građana u procese evropskih integracija. Ističe da bi dijalog sa civilnim društvom i drugim zainteresovanim stranama mogao da igra ključnu ulogu u ponovnom uspostavljanju tog poverenja. Samo transparentan i uključiv proces može da osigura podršku javnosti i stvori solidnu osnovu za nastavak evrointegracija.
Transparentnost Srbija takođe upozorava na predložene izmene zakona o javnom informisanju, koje smatraju problematičnim. Oni ukazuju na to da ove izmene ne rešavaju postojeće zloupotrebe medijskih usluga i potencijalno mogu dodatno ugroziti slobodu medija u Srbiji. Potrebno je da se ove promene fokusiraju na istinsku reformu medijskog sektora kako bi se obezbedila odgovornost i transparentnost, što je od suštinskog značaja za jačanje demokratije.
Sve navedeno ukazuje na to da je Srbija na važnoj tački u svom procesu evrointegracija. Istovremeno, suočava se sa brojnim izazovima i preprekama koje se moraju prevazići. Kroz unapređenje dijaloga, jasno definisanje ciljeva i jačanje saradnje sa civilnim društvom, postoji potencijal za postizanje napretka i ostvarenje zacrtanih ciljeva. Očekivanja, kako od državnih institucija, tako i od građana, su velika, i svakako se nade polažu u buduće korake koji će oblikovati put Srbije ka Evropskoj uniji.