Uvoz jeftinih sireva gasi domaće mlekare

Miloš Radovanović avatar

Na inicijativu Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije, održan je sastanak proizvođača i prerađivača mleka, kojem su prisustvovali i predstavnici Udruženja proizvođača mleka Mačvanskog okruga. Nažalost, nijedan predstavnik Ministarstva poljoprivrede nije se odazvao pozivu na ovaj važan skup, što je ostavilo učesnike razočarane.

Sastanku su, u nedelju, prisustvovali predstavnici nekoliko značajnih mlekara, uključujući „Lazar“, „Meggle Srbija“, „Granice“, „Mitić proma“, „Seničić“ i „Dikan-kop“. Miloš Trajković iz Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije izneo je analizu trenutne situacije u mlekarstvu, posebno naglašavajući rast uvoza tvrdih sireva iz Evropske unije i smanjenu potražnju za domaćim proizvodima.

Podaci pokazuju da je u drugoj polovini 2025. godine došlo do značajnog rasta uvoza sireva poput „Gaude“ i „Edamera“, koji su se uvozili po znatno nižim cenama nego prethodne godine. U periodu od jula do decembra 2025. godine, uvezeno je više od 2,5 miliona kilograma „Gaude“ po prosečnoj ceni od 4,24 evra po kilogramu. Ovaj trend je direktno uticao na smanjenje potražnje za domaćim kačkavaljem, što se odrazilo na cene i prodaju kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

Milan Vidojević iz mlekare „Lazar“ upozorio je da se tržište tvrdih sireva praktično „gasi“. On je istakao da se kačkavalj trenutno ne može prodati ni po ceni od 420 dinara po kilogramu. Učesnici sastanka su takođe izrazili zabrinutost zbog rizika od brzog punjenja lagera, što može dovesti do novih obustava otkupa mleka, kakve su već zabeležene u pojedinim regionima Srbije.

Predstavnici drugih mlekara govorili su o smanjenoj potražnji za UHT mlekom i fermentisanim proizvodima, kao i o brzom rastu zaliha. Naglašena je potreba da se proizvođačima ponudi smanjenje proizvodnje kako bi se očuvala otkupna cena. Izvozna tržišta su ozbiljno otežana zbog jake cenovne konkurencije, kao i sve strožih zahteva u vezi sa kvalitetom i bezbednošću sirovog mleka.

Na osnovu tržišnih analiza, učesnici sastanka su ocenili da postoji realna opasnost da se problemi sa viškovima mleka dodatno prodube. Procene sugerišu da bi eventualna stabilizacija tržišta mogla nastupiti tek u drugoj polovini 2026. godine. Učesnici su se saglasili da trenutno ne postoji tržište za viškove mleka, bez obzira na ponuđenu cenu, i da drastično smanjenje otkupne cene ne predstavlja održivo rešenje.

Ključni problemi koji su istaknuti tokom sastanka uključuju nisku konkurentnost domaćih proizvoda usled jeftinog uvoza, ograničenja u izvozu zbog kvaliteta mleka, kao i opasnost od daljeg otkazivanja otkupa. Kao najrealniji izlaz iz krize navedeni su postepeno prilagođavanje otkupnih cena, unapređenje kvaliteta sirovog mleka i kontrolisano smanjenje ulaznih količina u pojedinim mlekarama, kako bi se sačuvao svaki proizvođač i obezbedio otkup svake litre mleka.

Među predlozima učesnika bio je i poziv na hitan sastanak na najvišem državnom nivou, radi pronalaženja rešenja za otkup zaliha UHT mleka i mleka u prahu. Takođe, predložena je državna kampanja za promociju potrošnje mleka i domaćih mlečnih proizvoda, kako bi se podstakla domaća proizvodnja i očuvala stabilnost tržišta.

Ovaj sastanak je ukazao na ozbiljne probleme sa kojima se suočava industrija mleka u Srbiji, ali je takođe pružio priliku za razmatranje rešenja koja bi mogla pomoći u stabilizaciji situacije. Učesnici su izrazili nadu da će se nadležni organi uključiti i pronaći adekvatna rešenja koja će omogućiti opstanak domaće proizvodnje mleka.

Miloš Radovanović avatar