Tramp ukinuo USAID, svet traži novi razvojni put

Miloš Radovanović avatar

Učesnici foruma World in Progress, posvećenog ekonomskoj i političkoj analizi, okupili su se danas u Sevilji kako bi razmotrili izazove koji proizlaze iz povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz finansiranja organizacija u okviru Američke agencije za saradnju u razvoju (USAID). Bivši šef evropske diplomatije, Žozep Borelj, istakao je da je ovo povlačenje jedna od najdramatičnijih odluka bivšeg predsednika Donalda Trampa.

Borelj je naglasio da ukidanje USAID-a predstavlja „najdramatičniju i jednu od najdestruktivnijih odluka“ koje je Tramp doneo nakon povratka u Belu kuću. Ova odluka, prema Borelju, ima potencijal da ozbiljno utiče na globalne napore za smanjenje siromaštva i razvoj u zemljama u razvoju. Takođe je ukazao na to da je Ilon Mask, najbogatiji čovek sveta, koga je Tramp postavio da pomogne u smanjenju federalnih troškova, „potpisao presudu siromašnoj deci sveta“.

Profesor sa Univerziteta Kolumbija, Hoze Antonio Okampo, izrazio je optimizam u vezi sa samitom u Sevilji, smatrajući da će se na ovom skupu potražiti nove formule za razvoj globalnog juga u svetlu povlačenja SAD iz međunarodnih inicijativa. Međutim, Okampo je upozorio da će ovaj zadatak biti izuzetno težak, s obzirom na trenutne globalne tenzije i ratove, posebno u Ukrajini i na Bliskom istoku, koji su zasenili mnoge zaboravljene konflikte, posebno u Africi.

Danas održani skup predstavlja uvertiru za Četvrtu međunarodnu konferenciju UN o finansijama i razvoju, koja će se održati u ponedeljak i utorak u Sevilji. Ova konferencija će se baviti raznim temama, uključujući poresku saradnju među zemljama, u vreme kada se dugovi povećavaju, a opstanak brojnih zemalja u razvoju nalazi na ivici.

Predsednik grupe Prisa, Džozef Ougurlijan, istakao je u svom uvodnom obraćanju da je globalni kontekst veoma složen. Naglasio je da multilateralizam i vrednosti koje su vodile međunarodnim odnosima nakon Drugog svetskog rata više nisu u modi, dok je unilateralizam postao dominantan. Ova promena u globalnim odnosima može imati dalekosežne posledice, posebno za zemlje u razvoju koje su već u teškoj situaciji.

Na skupu se takođe raspravljalo o potrebi za novim pristupima i strategijama koje bi omogućile održiv razvoj i ekonomski oporavak u zemljama koje su pogođene sukobima i krizama. S obzirom na to da se mnoge zemlje bore sa ekonomskim problemima, kao što su visoki nivoi zaduženosti i smanjenje stranih investicija, učesnici su se složili da je potrebna veća međunarodna saradnja i solidarnost.

Jedan od ključnih izazova koji će se raspraviti na konferenciji jeste kako obezbediti finansijska sredstva za razvoj u kontekstu globalne ekonomske krize. Mnoge zemlje se suočavaju s teškim izborima u vezi sa budžetskim prioritetima, a pitanje poreske saradnje može biti ključno za stabilizaciju njihovih ekonomija.

U svetlu ovih izazova, učesnici foruma su se složili da je neophodno razviti nove mehanizme koji bi omogućili lakši pristup finansijskim sredstvima, posebno za najugroženije zajednice. Takođe, naglašena je potreba za većim angažovanjem civilnog društva i privatnog sektora u naporima za postizanje održivog razvoja.

Kako se približava konferencija UN, očekuje se da će diskusije u Sevilji postaviti temelje za buduće međunarodne strategije i politike koje će se fokusirati na ekonomski razvoj i smanjenje siromaštva u svetu. U ovom kontekstu, saradnja između zemalja, kao i između različitih sektora društva, biće ključna za postizanje dugoročnih ciljeva održivog razvoja i stabilnosti.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: