Tajvan je jasno stavio do znanja da neće pristati na podelu proizvodnje čipova koja bi podrazumevala da 50 posto proizvodnje bude u zemlji, a 50 posto u Sjedinjenim Američkim Državama. Ova izjava dolazi u trenutku kada se globalna industrija čipova suočava sa brojnim izazovima, uključujući nestašice i pritiske za diversifikaciju proizvodnih lanaca.
U poslednjih nekoliko godina, Tajvan je postao ključni igrač u globalnoj proizvodnji čipova, posebno kroz kompaniju TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing Company), koja predstavlja najvećeg proizvođača čipova na svetu. Tajvanska vlada i industrija su svesni važnosti očuvanja domaće proizvodnje i tehnologije, te su odlučili da ne praviti kompromise koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost i tehnološku autonomiju.
Premijer Tajvana, Su Tseng-chang, izjavio je da je za Tajvan ključno očuvati svoje tehnološke prednosti i ne dozvoliti da se proizvodnja čipova deli sa drugim zemljama na način koji bi mogao da ugrozi domaću industriju. Njegova izjava je usledila nakon što su se pojavile spekulacije o tome da bi Sjedinjene Američke Države mogle zahtevati određene oblike saradnje u proizvodnji čipova kao deo šireg trgovinskog dogovora.
Odbijanje Tajvana da pregovara o podeli proizvodnje čipova sa SAD-om može se posmatrati kao deo šire strategije za očuvanje suvereniteta u domenu tehnologije. Tajvan se suočava sa stalnim pritiscima iz Kine, koja smatra Tajvan svojom teritorijom, i strahuje da bi bilo kakvo slabljenje domaće proizvodnje moglo oslabiti njegovu poziciju na međunarodnoj sceni.
Osim toga, Tajvan je u poslednje vreme jačao svoje veze sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje su postale jedan od glavnih saveznika na polju tehnologije i odbrane. Američka administracija je više puta naglašavala važnost očuvanja stabilnosti u Tajvanskom moreuzu i podržavala Tajvan u njegovim naporima da se suprotstavi kineskim pritiscima.
U svetlu ovih događaja, analitičari upozoravaju da bi Tajvan mogao biti suočen sa ozbiljnim izazovima ukoliko ne pronađe ravnotežu između očuvanja domaće proizvodnje i otvaranja ka međunarodnim partnerima. U isto vreme, globalna potražnja za čipovima raste, a mnoge zemlje traže načine da diversifikuju svoje izvore snabdevanja čipovima kako bi smanjile zavisnost od jednog proizvođača.
Tajvan je već najavio planove za povećanje domaće proizvodnje čipova, uključujući otvaranje novih fabrika i unapređenje postojećih kapaciteta. Pored toga, vlada takođe razmatra mogućnosti za privlačenje stranih investicija i saradnju sa drugim zemljama u razvoju tehnologije čipova. To uključuje i mogućnost saradnje sa evropskim zemljama, koje takođe traže načine da ojačaju svoju industriju poluprovodnika u svetlu globalnih izazova.
U međuvremenu, stavljanje fokusa na domaću proizvodnju može pomoći Tajvanu da očuva svoje tehnološke prednosti i obezbedi stabilnost tržišta čipova. Međutim, analitičari upozoravaju da bi dugoročno rešenje moglo zahtevati fleksibilniji pristup i otvorenost prema međunarodnoj saradnji kako bi se prevazišle sve prepreke koje se javljaju u globalnoj industriji.
U zaključku, Tajvan ostaje čvrsto posvećen očuvanju svoje pozicije u proizvodnji čipova, ali i suočava se sa izazovima koje donosi globalizacija i pritisci sa strane. Odbijanje da se pregovara o podeli proizvodnje sa SAD-om može biti rizičan korak, ali takođe može značiti i odlučnost Tajvana da zaštiti svoje nacionalne interese i tehnologiju od stranih uticaja.