Švedska ulaže u nove nuklearne reaktore

Miloš Radovanović avatar

Švedski parlament je nedavno usvojio zakon koji omogućava kupovinu nove generacije nuklearnih reaktora. Ova odluka dolazi u trenutku kada vlada ističe važnost nuklearne energije za energetsku bezbednost i postizanje ciljeva u vezi sa smanjenjem emisije izduvnih gasova, sa ambicijom da se dostigne nulta emisija do 2045. godine.

Prema izveštaju agencije Reuters, švedska vlada planira da nabavi četiri velika reaktora, svaki sa kapacitetom od oko 5.000 megavata. Takođe, razmatra se mogućnost kupovine većeg broja manjih modularnih reaktora koji bi imali sličan kapacitet. Očekuje se da polovina ovih reaktora bude u funkciji do 2035. godine, što bi značajno doprinelo energetskoj stabilnosti zemlje.

Ministar finansijskih tržišta, Niklas Vikman, naglasio je tokom parlamentarnih debata da je ovaj potez od suštinske važnosti za očuvanje radnih mesta u Švedskoj, kao i za borbu protiv klimatskih promena. „To je pitanje garantovanja švedskih radnih mesta, suočavanja sa klimatskim promenama i bezbednosti Švedske“, izjavio je Vikman, ukazujući na to koliko je važno ulagati u održivu energetsku budućnost.

U narednih dvadeset godina, očekuje se da će potražnja za električnom energijom u Švedskoj udvostručiti na oko 300 teravat-sati. Vlada je upozorila da bi bez nuklearne energije, ključne nove industrije, poput proizvodnje zelenog čelika, biogoriva i velikih kapaciteta za proizvodnju vodonika, mogle da se pressele u druge zemlje. Ovo jasno ukazuje na to koliko je važno zadržati nuklearnu energiju kao deo švedskog energetskog miksa kako bi se osigurala konkurentnost i ekonomski rast.

Švedska vlada je izrazila podršku svim oblicima proizvodnje energije bez fosilnih goriva, ali naglašava da je nuklearna energija jedini pouzdan izvor koji može zadovoljiti rastuće energetske potrebe. Odluka o nabavci novih reaktora predstavlja značajan korak ka obezbeđivanju stabilne i održive energetske budućnosti za zemlju, koja se suočava sa izazovima klimatskih promena i globalne energetske krize.

Kao deo šireg okvira politike održivog razvoja, Švedska se posvećuje smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva i prelasku na čiste izvore energije. Nuklearna energija se u ovom kontekstu posmatra kao ključna komponenta u ostvarivanju ambicioznih ekoloških ciljeva. Ova politika nije samo ekološka, već i ekonomska, s obzirom na to da će stabilna energetska infrastruktura privući investicije i omogućiti razvoj novih industrija.

Osim toga, švedska vlada planira da u narednom periodu uloži značajna sredstva u istraživanje i razvoj novih tehnologija u oblasti nuklearne energije, kako bi poboljšala efikasnost i sigurnost ovih sistema. Očekuje se da će novi reaktori biti opremljeni naprednim tehnologijama koje će doprineti smanjenju rizika i povećanju energetske efikasnosti.

U svetlu ovih planova, švedska javnost je podeljena u vezi sa nuklearnom energijom. Dok neki smatraju da je to neophodan korak ka održivoj budućnosti, drugi izražavaju zabrinutost zbog sigurnosti i otpada koji nastaje kao rezultat nuklearne energije. Kako bi se prevazišle ove zabrinutosti, vlada će morati da investira i u obrazovanje i informisanje građana o prednostima i rizicima ovog načina proizvodnje energije.

U zaključku, usvajanje zakona o kupovini nove generacije nuklearnih reaktora predstavlja ključni korak za švedsku vladu ka postizanju energetske nezavisnosti i smanjenju emisije izduvnih gasova. Ova strategija će omogućiti Švedskoj da ostvari svoje ambicije u vezi sa klimatskim ciljevima i obezbedi ekonomsku stabilnost u budućnosti.

Miloš Radovanović avatar