Smrčak jedan od najcenjenijih gljiva

Miloš Radovanović avatar

Dok većina ljudi u šetnji prirodom traži mir i svež vazduh, ima onih koji pažljivo motre tlo i to zbog jednog skrivenog blaga – smrčka. Ova neobična gljiva nije samo gastronomski dragulj, već i potencijalni izvor ozbiljne zarade.

Smrčak je među najcenjenijim gljivama u svetu visoke kuhinje. U suvom obliku dostiže vrtoglave cene, u Srbiji čak i preko 100 evra po kilogramu. Iako se u svežem stanju prodaje znatno jeftinije, činjenica da je za kilogram suvih potrebno čak 10 kilograma svežih dodatno objašnjava zašto je ova gljiva svojevrsni „šumski džekpot“.

Ono što zbunjuje mnoge jeste da je sirov smrčak – otrovan. Zbog toga se mora temeljno termički obraditi pre konzumacije, u suprotnom može izazvati ozbiljne tegobe.

U Srbiji, smrčci rastu od aprila do juna, najčešće na vlažnim, bogatim zemljištima – u blizini topole, graba, javora, smreke i jasena. Često se pojavljuju u starim voćnjacima, vinogradima, pa čak i na opožarenim mestima. Iako je rasprostranjen u šumama širom zemlje – od Fruške gore, preko planine Rudnik, pa sve do Stare planine – mnogi prolaze pored njega, nesvesni vrednosti koju imaju pred sobom. Njegov klobuk je rupičast i konusan, što ga čini neobičnim i za neupućene deluje nejestivo.

Postoji više vrsta smrčaka – crni, žuti i čunjasti, a svaki ima svoju cenu i primenu. S obzirom na to da postoji i otrovni „lažni smrčak“, savetuje se veliki oprez i konsultacija sa mikologom pre upotrebe. Nutritivno gledano, smrčak je izuzetno vredan – bogat proteinima, vlaknima, magnezijumom, niskokaloričan i siromašan mastima. Pogodan je za osobe na dijeti, ali i za one koji vode računa o zdravlju.

Smrčci se beru pažljivo – seku se nožem, nikako ne čupaju, i sakupljaju u korpe, ne u plastične kese. Ako se ne konzumiraju odmah, najbolje ih je osušiti na niskoj temperaturi – u pećnici ili dehidratoru. Samo tada razvijaju punu aromu i postaju prava kulinarska poslastica.

Iskusni berači širom Srbije znaju da sezona smrčaka može doneti lepu dodatnu zaradu. Na otkupnim mestima kilogram suvih smrčaka vrednuje se od 80 do 120 evra, u zavisnosti od kvaliteta i čistoće. U inostranstvu, ta cena ide i do 200 evra, pa nije ni čudo što sve više ljudi pokušava da se oproba u ovom neobičnom, ali unosnom poslu.

Ako volite prirodu, imate strpljenja i oštro oko – možda baš vi ovog proleća pronađete svoje prvo kulinarsko blago u šumi. Samo budite oprezni – smrčak jeste zlata vredan, ali i lako se pomeša sa vrstama koje mogu biti opasne po zdravlje.

Sezona branja smrčaka postaje sve popularnija, a mnogi se odlučuju na ovaj izazov ne samo zbog uživanja u prirodi, već i zbog mogućnosti da dodatno zarade. U Srbiji, gde su tradicija branja gljiva i kulinarstvo duboko ukorenjeni, smrčak predstavlja savršenu priliku za sve one koji žele spojiti uživanje i zaradu.

Osim što je smrčak cenjen u domaćoj kuhinji, sve više restorana i šefova kuhinja u svetu prepoznaje njegovu vrednost. Njegova jedinstvena aroma i tekstura čine ga savršenim dodatkom raznim jelima, od pasta do supe i raznih specijaliteta. Kako tržište raste, tako raste i potražnja, što samo dodatno motiviše berače da se upuste u ovu avanturu.

Ukoliko se odlučite za branje smrčka, važno je pridržavati se pravila i savetovati se sa stručnjacima. Ne samo da ćete uživati u prirodi, već ćete možda pronaći i priliku za profit. Uvek imajte na umu da je sigurnost na prvom mestu, jer je zdravlje najvažnije.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: