Rudarenje u dubokom moru smanjuje broj životinja na morskom dnu za više od trećine

Miloš Radovanović avatar

Istraživanje koje su sproveli naučnici iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, Nacionalnog okeanografskog centra i Univerziteta u Geteborgu pokazalo je alarmantne posledice dubokomorskog rudarenja na morski ekosistem. U najvećoj studiji ove vrste, fokusirali su se na efekat mašina korišćenih u testovima rudarenja u zoni Klarion-Kliperton u Tihom okeanu. Rezultati su otkrili da je došlo do značajnog smanjenja broja životinja na morskom dnu, i to za čak 37 procenata.

Ova studija je sprovedena na zahtev kompanije Metals kompani koja se bavi istraživanjem i eksploatacijom mineralnih resursa na dnu okeana. Naučnici su uporedili stanje biodiverziteta pre i posle probnog kopanja i utvrdili da su tragovi vozila koja su koristila mašine za rudarenje smanjili broj životinja za 37 procenata, dok je raznovrsnost vrsta opala za 32 procenata.

Dubokomorsko rudarenje postaje sve više tema rasprave među naučnicima, ekolozima i zakonodavcima. U svetlu ovih novih nalaza, postoji sve veća zabrinutost zbog potencijalnog uticaja ovakvih aktivnosti na morski život. Morski ekosistemi su već pod pritiskom usled klimatskih promena, zagađenja i prekomernog ribolova, a dodatni stres uzrokovan rudarenjem može imati dalekosežne posledice.

Zona Klarion-Kliperton, gde je istraživanje sprovedeno, poznata je po svojim bogatim resursima, uključujući retke metale poput kobalta i nikla, koji su ključni za proizvodnju električnih baterija i drugih tehnologija. Kako svet prelazi na održivije izvore energije, potražnja za ovim materijalima raste. Međutim, istraživanje ukazuje na to da bi kratkoročne ekonomske koristi mogle biti nadoknađene dugoročnim ekološkim troškovima.

S obzirom na sve veće pritiske na životnu sredinu, važno je da se razviju regulative koje će štititi duboke okeanske ekosisteme. Mnogi stručnjaci pozivaju na moratorijum na dubokomorsko rudarenje dok se ne sprovedu dodatna istraživanja o njegovim uticajima. Trenutno ne postoje međunarodne norme koje bi regulisale ovu praksu, što dodatno otežava situaciju.

Osim toga, ekosistemi na morskom dnu imaju ključnu ulogu u globalnim procesima, uključujući skladištenje ugljen-dioksida i održavanje biološke raznovrsnosti. Smanjenje broja životinja i vrsta može značajno uticati na ove procese, što može imati dalekosežne posledice po klimu i zdravlje okeana.

Istraživači su istakli da je važno da se javnost edukuje o ovim pitanjima, jer su mnogi ljudi nesvesni kako dubokomorsko rudarenje može uticati na životnu sredinu. Povećanje svesti može pomoći u stvaranju pritiska na vlade i kompanije da preispitaju svoje prakse i prioritete.

Pored toga, naučnici naglašavaju potrebu za razvojem tehnologija koje bi mogle smanjiti štetne posledice rudarenja. Inovacije u ovom polju mogle bi omogućiti da se resursi eksploatišu na održiviji način, uz manji uticaj na morski život.

U svetlu ovih saznanja, jasno je da je potrebno hitno delovanje kako bi se zaštitili morski ekosistemi od štetnih efekata dubokomorskog rudarenja. Iako su resursi na morskom dnu privlačni, važno je pronaći ravnotežu između ekonomske koristi i očuvanja životne sredine. Naša budućnost zavisi od zdravog okeana, a sada je vreme da preduzmemo korake kako bismo obezbedili njegovu zaštitu za generacije koje dolaze.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: