Putinove ratne ciljeve možemo da pretpostavimo

Miloš Radovanović avatar

Ukrajina se suočava sa sve većim izazovima u svom vazdušnom prostoru, jer se ruska proizvodnja dronova sve više unapređuje i širi. Prema izveštaju Sky Newsa, Moskva je razvila nove dronove koji su brži i smrtonosniji, uključujući modele koji su otporni na elektronsko ometanje. Ova situacija dodatno komplikuje već napetu situaciju na frontu, gde Ukrajina pokušava da održi svoje vazdušne kapacitete i odbranu.

U međuvremenu, američki predsednik Donald Tramp je snizio očekivanja kada je reč o mogućem susretu između ruskog predsednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog. Marko Savković iz ISAC fonda, gostujući na Euronews Srbija, govorio je o trenutnoj situaciji u vezi sa ratnim sukobom u Ukrajini i mogućim pronalaskom rešenja za konflikte.

Nedavna razmena zarobljenika između Ukrajine i Rusije postavila je pitanje da li je to znak nekog pomaka ka trajnom miru. Savković je izrazio sumnju u to, naglašavajući da su razmene zarobljenika postale ustaljena praksa koja ne znači nužno napredak. „Nažalost, u nekim drugim okolnostima, verovatno bi predstavljala osnovu za optimizam, ali sada ne“, rekao je Savković, ukazujući na nedostatak konkretnog napretka u pregovorima među saveznicima.

Iako su određena pitanja postavljena za razgovor, kao što su bezbednosne garancije i prisustvo stranih trupa, Savković je naglasio da još uvek nema naznaka značajnog pomeranja u pregovorima. Pitanja koja se tiču teritorijalnih ustupaka i budućnosti sukoba ostaju otvorena, a direktni sastanak između Putina i Zelenskog još uvek nije zakazan. Tramp je komentarisao da se lideri ne podnose, što dodatno otežava mogućnost dijaloga.

Savković je izneo svoje mišljenje o Putinovim ratnim ciljevima, sugerišući da se bez kontrole nad Luganskom i Donjeckom, Rusija neće povući sa pregovaračkog stola. U vezi sa teritorijalnim pitanjima, Savković je istakao da bi Ukrajina mogla da se nada povlačenju ruskih trupa sa trenutnih linija fronta, ali da bi to moglo značiti i žrtvovanje dela teritorija koje je trenutno pod kontrolom Ukrajine.

On je takođe naglasio da će Ukrajina morati da pronađe način da živi s činjenicom da Krim ostaje pod ruskom kontrolom. „To je nešto sa čim će Ukrajina morati da živi, da pronađe način“, rekao je Savković, ističući da vojni ili politički pokušaji ponovnog uspostavljanja kontrole nad tom teritorijom neće biti mogući.

Pitanja bezbednosnih garancija koja bi mogla biti definisana kao deo budućih pregovora, kao i način na koji će se Evropa postaviti prema situaciji, ostaju ključna. Savković je naveo da Evropa pokušava da uspostavi komunikaciju s Trampom, koji se čini da se fokusira na veće geopolitičke izazove, dok su manji sporovi u drugom planu.

U zaključku, situacija u Ukrajini ostaje kompleksna i neizvesna. Iako postoje naznake o mogućem dijalogu između Rusije i Ukrajine, bez konkretnih koraka ka miru i razumevanju, teško je očekivati brze promene. Razmena zarobljenika i sastanci sa saveznicima mogu pružiti privremena rešenja, ali su potrebni dublji i ozbiljniji pregovori kako bi se postiglo trajno rešenje koje će zadovoljiti obe strane.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: