Počela je treća runda pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koja se održava u Ženevi. Ovi pregovori su usmereni na obnovu nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, poznatog kao JCPOA (Joint Comprehensive Plan of Action). Ovaj sporazum je bio ključan za ograničavanje iranskog nuklearnog programa u zamenu za ublažavanje ekonomskih sankcija. Međutim, situacija se promenila kada su Sjedinjene Američke Države 2018. godine jednostrano napustile sporazum i ponovo uvele sankcije Iranu, što je dovelo do povećanja tenzija između dve zemlje.
Tokom prve dve runde pregovora, koje su se održale u Beču, strane su postigle određene napretke, ali su se suočile sa brojnim izazovima. Pregovarači su se fokusirali na pitanja kao što su obogaćivanje uranijuma, inspekcije i vremenski okvir za ukidanje sankcija. Ovi razgovori su ključni za stabilnost u regionu Bliskog istoka, a međunarodna zajednica sa pažnjom prati razvoj situacije.
Učesnici pregovora iz Irana i SAD-a nastoje da postignu kompromis koji bi omogućio ponovnu implementaciju sporazuma. Prema izvorima bliskim pregovorima, Iran traži garancije da će ekonomija zemlje biti zaštićena od budućih sankcija, dok Sjedinjene Američke Države insistiraju na strožim kontrolama iranskog nuklearnog programa.
Analitičari ističu da je ova runda pregovora ključna, posebno u svetlu rastuće zabrinutosti zbog iranske vojne aktivnosti i njenog uticaja na regionalnu stabilnost. Iran je, s jedne strane, pokazao volju za dijalogom, dok je, s druge strane, nastavio sa aktivnostima koje su izazvale zabrinutost u zapadnim zemljama. Ove aktivnosti uključuju ispaljivanje balističkih raketa i podršku militantnim grupama u regiji.
Jedan od glavnih izazova u pregovorima jeste pitanje obogaćivanja uranijuma. Iran je, nakon povlačenja SAD-a iz sporazuma, počeo da obogaćuje uranijum do nivoa koji premašuje ograničenja postavljena sporazumom. Ova odluka je izazvala osude međunarodne zajednice, koja se plaši da bi Iran mogao razviti nuklearno oružje.
Osim toga, Iran je postavio pitanje ukidanja sankcija kao preduslov za bilo kakve daljnje ustupke u vezi sa nuklearnim programom. Ove sankcije su snažno pogodile iransku ekonomiju, koja se suočava sa inflacijom i smanjenjem životnog standarda građana. U tom kontekstu, iranska vlada pokušava da predstavi pregovore kao ključnu priliku za poboljšanje ekonomskih uslova u zemlji.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države su naglasile da će se poštovati svi dogovori, ali da će se nastaviti sa sankcijama dok Iran ne ispuni svoje obaveze u vezi sa nuklearnim programom. Ovaj pristup je izazvao kritike, jer mnogi smatraju da bi stroge mere mogle dodatno da pogoršaju situaciju i otežaju postizanje dogovora.
U međuvremenu, međunarodna zajednica, uključujući Evropsku uniju, poziva na hitno postizanje sporazuma koji bi omogućio trajni mir i stabilnost u regionu. EU se nada da će posredovati između dve strane kako bi se pronašao zajednički jezik.
S obzirom na složenost situacije i duboke podele između SAD-a i Irana, analitičari smatraju da je neophodno da obe strane pokažu spremnost na kompromise. Ova runda pregovora može biti ključna za budućnost odnosa između dve zemlje i stabilnost Bliskog istoka. Ukoliko se postigne dogovor, to bi moglo otvoriti vrata za daljnje saradnje u drugim pitanjima, kao što su borba protiv terorizma i regionalna sigurnost.
U narednim danima, očekuje se da će pregovarači nastaviti da rade na razjašnjenju svojih stavova i pokušati da postignu konkretne dogovore koji bi mogli dovesti do obnove JCPOA. Ovi pregovori su od suštinskog značaja za globalnu bezbednost i budućnost nuklearne politike u regionu.
