Ovaj grad u Vojvodini spreman za uzgoj organske hrane

Miloš Radovanović avatar

Akcioni plan razvoja organske poljoprivrede u Subotici pokazuje značajne rezultate u poslednjoj deceniji, sa povećanjem broja gazdinstava i površina na kojima se proizvodi zdrava hrana. Potencijal za dalji razvoj organske poljoprivrede u Srbiji je ogroman, a Subotica ima ambiciju da predvodi ovaj proces. Donet je zakon o organskoj proizvodnji, a subvencije su usklađene sa evropskim standardima, dok je sada potrebno razviti konkretan plan. Ova tema je bila u fokusu nedavne javne prezentacije na Otvorenom univerzitetu u Subotici, na kojoj su se okupili stručnjaci, proizvođači i predstavnici vlasti.

Na skupu pod nazivom „Smernice za akcioni plan razvoja organske proizvodnje na teritoriji Grada Subotice od 2026. do 2035. godine“, naglašeno je da domaće tržište organske hrane i dalje ne zadovoljava potražnju, a proizvođači su često prepušteni sebi kada je reč o prelasku na organsku proizvodnju. Smernice su osmislili Snježana Mitrović iz Udruženja Terra’s i Nenad Novaković, direktor organizacije Organic Control System, u okviru EU projekta „Organska Subotica na evropskom zelenom putu“. Pre nego što su započeli izradu dokumenta, konsultovali su proizvođače, čija je poruka bila jasna.

Mitrović je istakla da Subotica ima značajan potencijal za razvoj organske proizvodnje zahvaljujući dugogodišnjoj poljoprivrednoj tradiciji i prirodnim resursima. Iako je primetno povećano interesovanje kupaca za organske proizvode, domaće tržište još uvek nije dovoljno razvijeno. Proizvođači su predložili uspostavljanje centralnog otkupnog centra na nivou Vojvodine, uz lokalna mesta za plasman u svakom gradu. Najveća prepreka, prema njenim rečima, nije birokratija, s obzirom na to da je dokumentacija za sertifikaciju znatno pojednostavljena u odnosu na prethodne godine.

Edukacija i savetodavstvo su, kako je naglasila Mitrović, najveći izazov za proizvođače, posebno u prvoj fazi prelaska na organsku proizvodnju. Kada je reč o finansijama, Novaković je rekao da su subvencije nominalno na evropskom nivou, ali da isplata zavisi od ritma. Radne grupe pri Privrednoj komori i Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu već vode dijalog s ministarstvom, a ministar prihvata predloge.

U tom kontekstu, Novaković je naglasio da postoji odlična saradnja sa Pokrajinskim sekretarijatom i privrednim komorama, koje su otvorene za potrebe proizvođača. Brojke koje prate napredak su ohrabrujuće: od donošenja prethodnog akcionog plana pre sedam do devet godina, organska proizvodnja u subotičkom regionu je znatno porasla. Danas se između 600 i 700 hektara obrađuje po organskim principima. Grad se može pohvaliti jednom od najrespektabilnijih govedarskih farmi u Srbiji, a voćari sve više prelaze na organsku proizvodnju zbog potražnje na EU tržištu, kako za sveže jabuke, tako i za koncentrate.

Cilj novog akcionog plana nije samo rast, već i jačanje pozicije Subotice kao lidera u organskoj poljoprivredi u Srbiji. Nakon javne rasprave, smernice će biti prosleđene lokalnoj samoupravi kako bi se započeo zvanični proces izrade akcionog plana. Projekat „Organska Subotica na evropskom zelenom putu“ realizuje se u okviru programa „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa više organizacija i međunarodnim partnerom – fondacijom Friedrich Ebert Stiftung.

Ovaj pristup ukazuje na značajnu posvećenost lokalne zajednice i vlasti razvoju održive poljoprivrede, koja ne samo da zadovoljava potrebe tržišta, već i doprinosi zdravlju stanovništva i očuvanju prirodnih resursa. U narednim godinama, uz odgovarajuće strategije i podršku, Subotica može postati model za druge gradove u Srbiji i regionu kada je u pitanju organska proizvodnja.

Miloš Radovanović avatar