U Srbiji, stručnjaci godinama upozoravaju na alarmantno stanje u stočnom fondu, posebno u govedarstvu. S obzirom na sve veće probleme sa obezbeđivanjem hrane, zabrinjavajući podaci dolaze ne samo iz domaćih izvora, već i iz Evropske unije.
Prema najnovijem saopštenju Evrostata, u 2024. godini, Evropska unija će imati 132 miliona svinja, 72 miliona goveda, 57 miliona ovaca i 10 miliona koza, međutim, ovi brojevi su u opadanju, a to je postao dugoročan trend. U poređenju sa prethodnom godinom, broj svih kategorija stoke je opao: svinja za 0,55%, goveda za 2,8%, ovaca za 1,7%, a koza za 1,6%.
Dugoročne analize pokazuju još alarmantnije podatke. Ako uporedimo trenutnu situaciju sa 2014. godinom, broj svinja je opao za 8,1%, goveda za 8,7%, ovaca za 9,4%, dok je broj koza smanjen za čak 16,3%. Ovi podaci ukazuju na ozbiljne izazove s kojima se suočava stočarstvo, kako u Srbiji, tako i u EU.
Glavni problem leži u sve većim teškoćama u proizvodnji stočne hrane, koje su direktno povezane sa klimatskim promenama, ekonomskim izazovima i politikama koje se sprovode u oblasti poljoprivrede. Stručnjaci smatraju da je neophodno hitno preduzeti mere kako bi se obezbedila stabilnost u stočarstvu i osigurala dovoljna količina hrane za stoku.
Osim smanjenja broja stoke, postoji i zabrinutost zbog kvaliteta hrane koja se koristi u stočarstvu. U mnogim slučajevima, farmeri su primorani da koriste jeftinije, ali manje nutritivno bogate alternative, što može uticati na zdravlje stoke i kvalitet proizvoda koji se nude potrošačima.
U Srbiji, stočarstvo je jedan od ključnih sektora poljoprivrede i igra važnu ulogu u ekonomiji zemlje. Smanjenje broja stoke može dovesti do povećanja cena mesa i mleka, što direktno pogađa potrošače. Takođe, smanjenje stočnog fonda može imati dugoročne posledice po zapošljavanje u ruralnim područjima, gde je stočarstvo često glavna ekonomska aktivnost.
Mnogi farmeri se suočavaju sa izazovima finansiranja, a u nekim slučajevima, nedostatak podrške države može dodatno otežati situaciju. Stručnjaci predlažu da se povećaju subvencije i podrška za stočare, kako bi se podstakla proizvodnja i očuvala stabilnost u sektoru.
S obzirom na sve veće izazove sa kojima se suočava stočarstvo u Srbiji, važno je da se preduzmu konkretne mere i strategije za revitalizaciju ovog sektora. Potrebno je unaprediti tehnologije i prakse u stočarstvu, kao i povećati saradnju između farmera, istraživača i vlade kako bi se pronašla dugoročna rešenja za postojeće probleme.
U svetlu ovih informacija, jasno je da je budućnost stočarstva u Srbiji i EU neizvesna ukoliko se ne reše osnovni problemi. U tom smislu, zajednički napori svih aktera u sektoru poljoprivrede su ključni za obezbeđivanje održive i stabilne proizvodnje hrane u budućnosti.
Ovaj izazov zahteva pažnju i akciju, a uspeh će zavisiti od sposobnosti da se prepoznaju i reše problemi koji su već duže vreme prisutni u ovom sektoru. Samo kroz saradnju i inovacije možemo osigurati bolju budućnost za stočarstvo i poljoprivredu u celini.