Prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, situacija sa siromaštvom u Hrvatskoj postaje sve alarmantnija. Gotovo svaki peti građanin živi na ivici siromaštva, a među penzionerima taj procenat dostiže čak 40%. Ova zabrinjavajuća statistika rezultira sve većom potražnjom za javnim kuhinjama, koje postaju ključna podrška za mnoge starije osobe i njihove porodice.
Predsednica Sindikata penzionera Hrvatske, Višnja Stanišić, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, istakla je da većina penzionera ne živi dostojanstveno. Prema njenim rečima, penzioneri koji su radili 40 godina zaslužuju život koji će im omogućiti da uživaju u osnovnim stvarima, kao što su odlazak u pozorište ili bioskop. Ovaj apel na dostojanstvo života ukazuje na to koliko je važno obezbediti penzionerima kvalitetan život nakon aktivnog radnog veka.
U Hrvatskoj se inflacija povećava, a u septembru je iznosila 4,7%. Stanišić naglašava da svaki penzioner ima svoju specifičnu inflaciju, što znači da su cene osnovnih životnih namirnica i usluga koje koriste stariji građani često znatno više od opšte inflacije. Na primer, cene pet ili šest proizvoda koje penzioneri najčešće koriste mogu porasti i do 10%, što dodatno otežava njihov svakodnevni život.
Uzimajući u obzir sve te izazove, važno je prepoznati kako su penzioneri često marginalizovani u društvenim i ekonomskim politikama. Dok se vlasti bore s inflacijom i ekonomskim problemima, stariji građani često ostaju bez adekvatne podrške. Stanišić apeluje na vladu da preduzme konkretne mere kako bi se olakšao život penzionerima, uključujući povećanje penzija i uvođenje subvencija za osnovne životne namirnice.
Sve ovo stavlja dodatni pritisak na već preopterećene javne kuhinje, koje se suočavaju s povećanom potražnjom. Mnoge od njih rade na granici svojih mogućnosti, a volonteri i zaposleni često se bore da obezbede dovoljno hrane za sve koji se oslanjaju na ovu vrstu pomoći. U isto vreme, sve više ljudi prepoznaje važnost ovih kuhinja kao životne linije za mnoge starije osobe koje su izgubile finansijsku stabilnost.
U društvu gde su ekonomski problemi sve prisutniji, važno je otvoriti dijalog o tome kako se može poboljšati situacija penzionera. To uključuje ne samo povećanje penzija, već i stvaranje programa koji će pomoći starijim osobama da se osnaže i postanu samostalniji. Na primer, omogućavanje dodatne edukacije ili obuke može pomoći penzionerima da se uključe u aktivnosti koje bi im mogle doneti dodatne prihode, čime bi se smanjila njihova zavisnost od socijalnih programa.
U svetlu ovih izazova, važno je i da se čuje glas penzionera. Njihova iskustva i potrebe trebaju biti u fokusu prilikom donošenja odluka koje se tiču socijalne i ekonomske politike. Penzioneri su često bogati životnim iskustvom i mudrošću, i njihovo uključivanje u procese donošenja odluka može doprineti stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva.
U zaključku, situacija u Hrvatskoj pokazuje da je borba protiv siromaštva i ekonomske marginalizacije penzionera hitna i potrebna. Povećanje svesti o ovim problemima i preduzimanje konkretnih koraka kako bi se olakšao život starijih građana može doprineti stvaranju društva u kojem će svi imati priliku da žive dostojanstveno, bez obzira na svoje ekonomske okolnosti.
