U Srbiji je u decembru 2022. godine, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), evidentirano 339.512 nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 13.725 u odnosu na prošlu godinu kada je na listi nezaposlenih bilo 353.237 ljudi. Ovaj pad broja nezaposlenih ukazuje na blagi napredak u tržištu rada, ali i dalje ostaje značajan broj građana koji traže posao.
Kada se analiziraju podaci po regionima, Šumadija i Zapadna Srbija su i dalje sa najvećim brojem nezaposlenih, gde je evidentirano 119.983 osoba bez posla. Južna i Istočna Srbija slede sa 96.558 nezaposlenih. Ovi podaci ukazuju na regionalne razlike u zapošljavanju, gde su pojedini delovi Srbije suočeni sa većim izazovima u pronalaženju posla.
U Beogradu, koji čini trećinu ukupnog stanovništva Srbije, broj nezaposlenih iznosio je 32.190. Iako je glavni grad često percipiran kao područje sa većim mogućnostima za zapošljavanje, broj nezaposlenih ukazuje na to da i ovde postoje značajni problemi sa tržištem rada.
Analizirajući starosnu strukturu nezaposlenih, primećuje se da su najugroženije grupe starije osobe. Najveći broj nezaposlenih se nalazi među osobama starim od 55 do 59 godina i od 60 do 65 godina, pri čemu je u svakoj od ovih grupa bilo više od 46.000 nezaposlenih. Takođe, značajna je i grupa ljudi u uzrastu od 50 do 54 godine, koja broji više od 43.000 nezaposlenih. Ovi podaci ukazuju na to da stariji građani često imaju veće poteškoće u pronalaženju zaposlenja, što može biti rezultat različitih faktora, uključujući starosnu diskriminaciju i nedostatak prilika za prekvalifikaciju.
S druge strane, mlađi radnici se lakše zapošljavaju. Na evidenciji NSZ je bilo nešto više od 25.000 mladih između 20 i 24 godine, dok je kod onih između 25 i 29 godina broj nezaposlenih bio oko 26.000. Ova razlika može ukazivati na to da poslodavci preferiraju mlađe radnike, koji često imaju manje iskustva, ali su fleksibilniji u pogledu usvajanja novih veština i prilagođavanja.
Jedan od značajnih problema na tržištu rada je dužina čekanja na zaposlenje. Podaci NSZ pokazuju da je najbrojnija grupa nezaposlenih ona koja na posao čeka duže od 10 godina, a njih je bilo više od 66.000. Ovaj podatak ukazuje na ozbiljne izazove s kojima se suočavaju dugotrajno nezaposleni, koji često gube motivaciju i mogućnosti za dalji rad. Sledeći su nezaposleni koji na birou čekaju manje od tri meseca, njih 47.261, dok se na trećem mestu nalaze oni koji čekaju između godinu i dve, a koji broje nešto više od 44.000.
Ovi podaci jasno ukazuju na to da i dalje postoji značajan broj građana Srbije koji se suočavaju sa problemima na tržištu rada. Iako su zabeleženi neki pomaci u smanjenju nezaposlenosti, naročito među mlađim osobama, stariji radnici i dugotrajno nezaposleni i dalje ostaju u teškoj situaciji. Potrebno je dodatno raditi na politikama zapošljavanja i obuci radne snage kako bi se obezbedile jednake mogućnosti za sve građane, bez obzira na njihovu starosnu dob ili prethodno radno iskustvo.
