Muke stočara! Muljaju sa pašnjacima, ali sprema se klopka za prevarante

Miloš Radovanović avatar

U poslednje vreme, sve više pašnjaka u Srbiji se preorava i daje u zakup onima koji nemaju stoku. Ova praksa izaziva zabrinutost među stočarima i poljoprivrednicima, koji se bore da očuvaju tradiciju stočarstva i proizvodnje hrane na domaćem terenu. S obzirom na trenutnu situaciju, najvažnija tema ostaje priprema pravilnika koji bi regulisao ovu problematiku.

U Srbiji, stočarstvo je od suštinske važnosti za ruralne zajednice. To nije samo izvor prihoda, već i deo kulturnog identiteta. Međutim, preoravanje pašnjaka i njihovo davanje u zakup predstavlja ozbiljan izazov za održivost stočarske proizvodnje. Mnogi poljoprivrednici izražavaju zabrinutost da bi ovakve prakse mogle dovesti do smanjenja broja domaćih životinja i, shodno tome, do opadanja kvaliteta hrane.

Prema informacijama iz poljoprivrednih udruženja, sve više parcela koje su nekada služile za pašu stoke se pretvaraju u obradive površine ili se iznajmljuju poljoprivrednicima koji se bave ratarstvom, a ne stočarstvom. Ova promena u korišćenju zemljišta može imati dugoročne posledice po ekosistem, kao i na ekonomsku stabilnost lokalnih zajednica.

Osim toga, preoravanje pašnjaka može dovesti do gubitka biološke raznovrsnosti. Pašnjaci su često staništa za mnoge vrste biljaka i životinja, a njihovo uništavanje može uzrokovati smanjenje tih vrsta. Takođe, smanjenje površina za ispašu može dodatno opteretiti stočare, koji se suočavaju sa sve većim troškovima za hranu i održavanje svojih stada.

S obzirom na sve veće pritiske na poljoprivredni sektor, priprema pravilnika o korišćenju pašnjaka i njihovom izdavanju u zakup postaje hitna. Ovaj pravilnik treba da definiše jasne smernice o tome ko može da koristi pašnjake, pod kojim uslovima i na koji način. Takođe, važno je uključiti mišljenje lokalnih zajednica i stočara u proces donošenja odluka, kako bi se osigurala održivost stočarske proizvodnje.

Jedan od ključnih aspekata pravilnika treba da bude i podsticanje stočarske proizvodnje. To može uključivati subvencije za stočare, kao i podršku u obrazovanju i obuci kako bi se poboljšala efikasnost i održivost stočarskih farmi. Takođe, važno je raditi na promociji domaćih proizvoda i jačanju brendova koji potiču iz stočarstva.

Stručnjaci smatraju da je neophodno razviti i strategije za očuvanje pašnjaka kao prirodnih resursa. To može uključivati projekte koji će podsticati agroekološku proizvodnju, kao i zaštitu prirodnih staništa. Na ovaj način, ne samo što će se očuvati tradicija stočarstva, već će se i doprineti zaštiti životne sredine.

U međuvremenu, poljoprivrednici i stočari i dalje se bore sa svakodnevnim izazovima. Cene hrane i stočne hrane su u stalnom porastu, a mnogi se suočavaju sa problemima u pristupu tržištu. U ovom kontekstu, važno je osigurati da se donosioci odluka fokusiraju na stvarne potrebe poljoprivrednika i da pruže podršku koja će im pomoći da opstanu.

Krajnji cilj svih ovih napora trebao bi biti očuvanje stočarstva kao vitalnog dela srpske poljoprivrede. Ako se problemi sa preoravanjem pašnjaka ne reše pravovremeno, moglo bi doći do ozbiljnih posledica po čitav sektor. U tom smislu, pravilnik o korišćenju i zakupu pašnjaka mora biti donet što pre, kako bi se osigurala budućnost stočarstva u Srbiji.

U zaključku, preoravanje pašnjaka i njihovo davanje u zakup predstavlja izazov za srpsko stočarstvo, koji se mora hitno rešavati. Priprema pravilnika o korišćenju pašnjaka je ključna za očuvanje stočarske tradicije i održivosti poljoprivrede u zemlji. Poljoprivrednici i stočari očekuju podršku i saradnju od strane nadležnih institucija, kako bi se osiguralo da njihovo zanimanje ne postane stvar prošlosti.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: