Sistemski eritemski lupus je jedna od najsloženijih autoimunih bolesti koja može zahvatiti gotovo svaki deo tela. U razgovoru za Euronews Srbija, primarijus dr Mirjana Lapčević, predsednica Udruženja obolelih od reumatskih bolesti, objašnjava kako pacijenti često dugo ostaju bez tačne dijagnoze zbog nedefinisanih simptoma. Prvi znaci bolesti uključuju povišenu temperaturu, malaksalost i bolove u zglobovima, što dodatno otežava rano prepoznavanje.
Dijagnoza lupusa može kasniti, posebno kada se simptomi ne povezuju s ovom bolešću. Dr Lapčević ističe da je lupus hronična, autoimuna i sistemska bolest, što znači da može uticati na različite organe i sisteme u telu, uključujući kožu, bubrege, pluća, mozak i zglobove. Ova složenost bolesti čini je veoma zagonetnom i izaziva niz teškoća u postavljanju dijagnoze.
Genetska predispozicija igra određenu ulogu u razvoju lupusa, ali dr Lapčević naglašava da nije presudna. Postotak osoba sa genetskom predispozicijom kreće se između 20 i 30 odsto. Pored genetike, na razvoj bolesti utiču i stil života i ishrana, što dodatno komplikuje pitanje uzroka.
Zbog svoje složenosti i raznolikosti simptoma, lupus zahteva multidisciplinarni pristup u lečenju. Prvi korak ka efikasnijem upravljanju bolešću je pravovremeno postavljanje dijagnoze, što može značajno poboljšati kvalitet života obolelih.
Stručnjaci preporučuju da se oboleli redovno javljaju lekaru i prate simptome kako bi se bolest pratila i lečila na adekvatan način. Takođe, edukacija pacijenata o bolesti je od suštinskog značaja, jer razumevanje lupusa može pomoći u smanjenju anksioznosti i straha koji prate dijagnozu.
U zaključku, lupus ostaje kompleksna bolest koja zahteva pažnju i razumevanje. Održiv pristup lečenju, uključujući zdrav način života i redovne preglede, može značajno poboljšati stanje obolelih i smanjiti rizik od komplikacija.