Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je ponovo izneo optužbe protiv Hrvatske, tvrdeći da hrvatska vlada pokušava da profitira od rata u Ukrajini i da želi da stekne monopol na snabdevanje naftom Mađarske i Slovačke. Ove tvrdnje su iznete putem društvenih mreža, gde je Sijarto napisao da, iako Hrvatska to poriče, njihova delovanja jasno ukazuju na suprotno.
Sijarto je naveo da je Hrvatska značajno povećala tranzitnu taksu za pošiljke nafte kroz svoju teritoriju otkako je sukob u Ukrajini počeo. Prema njegovim rečima, Hrvatska sada želi da onemogući Mađarsku da kupuje rusku naftu, što bi im omogućilo da ostvare monopol i dodatno povećaju profit. Sijarto je dodao da Jadranski cevovod, koji se koristi za transport nafte, ne može da snabdeva Mađarsku i Slovačku u dovoljnoj meri.
On je istakao da su sprovedeni testovi pokazali da cevovod nije sposoban da kontinuirano i pouzdano transportuje potrebne količine nafte. Ove izjave dolaze u kontekstu sve napetijih odnosa između Mađarske i Hrvatske, koji su dodatno zakomplikovani trenutnom krizom u Ukrajini.
Sijarto je takođe izjavio da Hrvatska koristi trenutnu krizu da bi uvela dodatne naknade na sirovu naftu koja se isporučuje Mađarskoj. Tokom svog boravka u Njujorku, naglasio je da mađarska vlada neće dozvoliti da pohlepa Hrvatske za profitom ugrozi rezultate smanjenja cena komunalnih usluga u Mađarskoj.
Na ove optužbe reagovao je hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je odbacio Sijartove tvrdnje i nazvao ih lažnim. Plenković je naglasio da je Hrvatska dobar i pošten sused, te da je upravo suprotno od onoga što tvrdi Sijarto. On je nazvao te tvrdnje „izrazito bezobraznim“ i dodao da Hrvatska nije ratni profiter, već da se trudi da bude dobra susedna zemlja.
Ova izjava dolazi u momentu kada se odnosi između Mađarske i Hrvatske već duže vreme nalaze na testu. S obzirom na to da je Mađarska umanjila svoje zavisnosti od ruske nafte, ona se oslanja na alternativne izvore snabdevanja, a Hrvatska se čini kao ključni igrač u tom procesu. Međutim, kako se čini, potencijalna saradnja između dve zemlje je ugrožena trenutnim optužbama i nesuglasicama.
Sijarto je takođe izneo zabrinutost da bi Hrvatska mogla da iskoristi trenutnu situaciju za daljnje povećanje cena energenata, što bi moglo imati negativan uticaj na mađarske potrošače. On je naglasio da Mađarska ne može da dozvoli da njeni građani trpe zbog pohlepe susedne države.
Između dve zemlje postoji istorija tenzija, a trenutni sukob oko snabdevanja naftom dodatno pojačava te nesuglasice. Iako Mađarska i Hrvatska imaju zajedničke interese u oblasti energetike, političke razlike i različiti pristupi upravljanju krizom u Ukrajini dovode do sve većih razlika između njih.
U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti da bi dalja eskalacija tenzija mogla imati ozbiljne posledice po regionalnu stabilnost. Obe zemlje će morati da pronađu način da prevaziđu trenutne nesuglasice i da rade zajedno u interesu svojih građana, kako bi se osiguralo stabilno i održivo snabdevanje energentima u budućnosti.
U tom smislu, međunarodna zajednica bi mogla da igra ključnu ulogu u posredovanju između Mađarske i Hrvatske kako bi se smanjile tenzije i postigla saradnja u oblasti energetike. Kroz dijalog i zajedničke inicijative, moguće je izgraditi mostove između ovih suseda i obezbediti stabilnost u regionu Balkana.
