Mađarska će od 4. novembra započeti objavljivanje desetina hiljada dokumenata i dosijea tajnih službi iz doba komunizma, omogućavajući građanima slobodnu pretragu imena doušnika i saradnika nekadašnje Državne bezbednosti. Ovaj potez, kako ocena novinar Gabor Tanač, deo je nastojanja da se uspostavi jasna distanca od političkog i ekonomskog nasleđa tog perioda. Ipak, ne očekuje se da će otkrića biti značajna u vezi sa poznatim ličnostima.
Tanač, koji je gostovao u programu Euronews Srbija iz Budimpešte, naglasio je da je otvaranje dosijea bilo jedno od ključnih predizbornih obećanja stranke Tisa. On je istakao da je Peter Sijarto ovim potezom želeo da se politički diferencira od Fidesa, socijalista i liberala koji su prethodno upravljali zemljom. Prema njegovim rečima, nezadovoljstvo mađarskih građana nakon promena iz 1990. godine delimično se odnosi na nedostatak jasnog otklona od nekadašnjih komunističkih elita.
Kako je Tanač objasnio, one su svoju političku moć pretvorile u ekonomsku, što je dovelo do ponovnog uspostavljanja političke moći. On je dodao da se u vlasti smatra da bez moralnog preispitivanja i raskida sa nasleđem ranijih političkih struktura neće biti moguće suštinski se obračunati sa korupcijom, bilo iz perioda Fidesove vlasti ili iz vremena prethodnih demokratski izabranih vlada.
Tanač je ukazao na kritike koje sugerišu da bi vlastima moglo biti teško da ispune neka druga predizborna obećanja zbog budžetskih ograničenja. Međutim, objavljivanje dosijea se smatra merom koja ne zahteva velika finansijska sredstva. Na pitanje o tome da li će otkrivanje dosijea doneti nova saznanja o doušnicima i poznatim ličnostima, Tanač je naveo da su istraživači i analitičari već dugo imali pristup tim dokumentima, zbog čega su mnoge veze političara i privrednika već poznate.
Glavna promjena, kako je objasnio, biće u tome što će veći deo dostupnih informacija prvi put biti lakše dostupan svim građanima putem interneta. Bivši politički akteri su govorili da će otkrivanje preostalih dosijea biti selektivno i da neće omogućiti celovitu sliku. Ipak, većina istraživača koji su se izjasnili o ovim promenama podržava ih.
Tanač je dodao da su mnoge osobe koje su danas na vodećim pozicijama bile aktivne i tokom komunističkog perioda, ali je broj takvih ljudi relativno mali. Zbog toga ne očekuje da će objavljivanje dokumenata doneti mnogo novih informacija o nekadašnjim visokim funkcionerima.
Govoreći o riziku od selektivnog objavljivanja informacija i potencijalnom narušavanju ugleda pojedinaca, Tanač smatra da bi novi pristup dosijeima mogao obnoviti interesovanje javnosti za ovu temu i dovesti do otkrivanja manje poznatih saradnika tajnih službi. Ipak, prema njegovoj proceni, eventualna nova saznanja pre bi mogla da se odnose na specifične oblasti i manje sredine nego na poznate političke ličnosti.
Tanač je naveo da bi dokumenti trebali biti objavljeni nakon detaljne provere vlasti i istraživača, kako bi se uzeli u obzir i problematični slučajevi koji zahtevaju dodatnu pažnju. Dodao je da među političkim strankama do sada nije bilo značajnog otpora otvaranju dosijea, dok se glavne političke rasprave u Mađarskoj trenutno vode o drugim merama i potezima vlade.
Ovaj potez Mađarske može se posmatrati kao deo šireg trenda u regionu, gde se zemlje suočavaju sa svojim komunističkim nasleđem i težnjom ka transparentnosti i odgovornosti. Otvaranje dosijea može biti važan korak ka razumevanju prošlosti, ali i ka izgradnji poverenja među građanima i institucijama. S obzirom na trenutne političke okolnosti, može se očekivati da će ovaj proces izazvati različite reakcije, kako od strane političkih aktera, tako i od šire javnosti.
