Počela je žetva ozime uljane repice, a prvi rezultati ukazuju na to da će prinos biti u skladu sa očekivanjima – u proseku 3,5 tona po hektaru. U regionima gde su kombajni već počeli s radom, ratari izražavaju zadovoljstvo prinosom i kvalitetom proizvoda. Međutim, mnogi od njih smatraju da bi trenutne cene repice trebalo da budu više, piše novosadski Dnevnik.
Ratar Saša Atanacković iz Turije podelio je svoja iskustva o ovogodišnjem rodu. On je postigao prinos od 3,5 tona po hektaru, a kako navodi, na pojedinim parcelama zabeleženi su i bolji rezultati, sa prinosima do četiri tone po hektaru. „Zadovoljan sam prinosom i kvalitetom zrna, koje je suvo, čak i ispod JUS-a. Suvoća zrna se kreće između 7,5 i 8 procenata“, ističe Atanacković.
Što se tiče otkupne cene, Atanacković kaže da trenutno otkupljivači nude akontaciju od 51 do 52 dinara po kilogramu. On očekuje da će kada se žetva završi, cena repice porasti na 55-56 dinara po kilogramu. Ova očekivanja pomažu ratarima da planiraju svoje buduće poslovne poteze i eventualne investicije.
U ataru Bačkog Gradišta, preduzeće „Agro polje“ je među prvima započelo žetvu, i to na lošijim oranicama. Njihovi rezultati su bili skromniji, sa prinosom od oko 1,9 tona po jutru. Ovaj podaci ukazuju na to da su uslovi za uzgoj repice varirali u zavisnosti od lokacije i kvaliteta zemljišta, što može značajno uticati na ukupnu proizvodnju.
Kako sezona žetve napreduje, ratari očekuju više od svojih polja i nadaju se da će otkupne cene rasti, kako bi nadoknadili troškove proizvodnje. U poslednjim godinama, cene poljoprivrednih proizvoda su se kretale u skladu sa globalnim tržištem, a ratari se nadaju da će i ova sezona doneti stabilnost u cene.
Ono što dodatno brine poljoprivrednike jeste kako će vremenski uslovi uticati na ostatak žetve. Svaka promena u klimi ili nepredviđene vremenske prilike mogu značajno uticati na prinos i kvalitet useva. U tom smislu, mnogi ratari su u potrazi za savremenim rešenjima i savetima kako bi zaštitili svoje useve od potencijalnih rizika.
Pored toga, kako bi se poboljšale cene i ostvarili bolji prinosi, ratarima je potrebna podrška u vidu subvencija i drugačijih politika koje bi im olakšale poslovanje. U poslednje vreme, sve više se govori o važnosti održivog poljoprivrednog razvoja, a mnogi stručnjaci smatraju da je ulaganje u moderne tehnologije ključno za budućnost poljoprivrede u Srbiji.
S obzirom na trenutnu situaciju, ratarima je potrebna podrška kako bi uspeli da prevaziđu izazove sa kojima se suočavaju. U tom smislu, mnogi od njih se nadaju da će država i relevantne institucije obezbediti potrebne resurse i pomoć kako bi osigurali bolju budućnost za srpsku poljoprivredu.
U nastavku žetve, očekuje se da će se prinosi kretati u sličnim okvirima kao do sada, a ratari će nastaviti da prate tržišne trendove i prilagođavaju svoje strategije kako bi osigurali uspeh i stabilnost svojih gazdinstava. S obzirom na to da je uljana repica jedan od ključnih useva na ovim prostorima, njena proizvodnja ima značajan uticaj na lokalnu ekonomiju i život poljoprivrednika. U tom smislu, svi očekuju da će se situacija na tržištu poboljšati, a samim tim i uslovi za rad poljoprivrednika.