Iz holandske Nacionalne biblioteke ukradeno šest dela Puškina iz 19. veka

Miloš Radovanović avatar

Šest retkih izdanja dela ruskog pisca Aleksandra Puškina iz 19. veka ukradena su iz holandske Nacionalne biblioteke. Ova informacija je objavljena od strane same biblioteke, koja je apelovala na pomoć javnosti kako bi se knjige pronašle. Ova izdanja imaju neprocenjivu vrednost za kulturnu baštinu, a među njima se nalaze dela poput „Ruslan i Ljudmila“, „Grof Nulin“, „Poltava“, „Boris Godunov“, „Cigani“ i „Kavkaski zarobljenik“.

Policija veruje da bi ova krađa mogla biti povezana sa gruzijskom kriminalnom grupom koja se specijalizovala za krađu retkih knjiga iz biblioteka širom Evrope. U vezi sa ovim krađama, nekoliko osumnjičenih je uhapšeno, ali Puškinova dela još uvek nisu pronađena. Prema podacima Evropola, ova grupa je odgovorna za krađu najmanje 170 knjiga u periodu od 2022. do 2023. godine, čija ukupna vrednost je procenjena na 2,5 miliona evra. Na meti kradljivaca često su se našla dela Puškina i Nikolaja Gogolja.

U nekim slučajevima, ukradena dela su prodavana preko aukcijskih kuća u Sankt Peterburgu i Moskvi, što dodatno otežava njihov povratak. Holandska Nacionalna biblioteka je saopštila da su knjige ukradene 2023. godine, ali su do sada oklevali da objave informaciju o krađi, ističući da su prvo morali da reše pitanje bezbednosnih propusta.

Direktorka biblioteke, Vilma van Vezenbek, naglasila je značaj saradnje sa međunarodnim policijskim agencijama u istrazi o krađama knjiga. Ona je izjavila da je važno otvoreno govoriti o ovakvim incidentima čim to dozvoli policijska istraga. Takođe je pozvala građane da se jave ako poseduju bilo kakve informacije koje bi mogle dovesti do pronalaska ukradenih dela.

Ova situacija podseća na širi problem krađe kulturnih dobara, koji je sve prisutniji u savremenom društvu. Knjige su često na meti kradljivaca zbog svoje vrednosti i rariteta, a krađe iz biblioteka se javljaju širom Evrope. Samo u poslednjih nekoliko godina, nekoliko značajnih dela je nestalo iz različitih biblioteka, što ukazuje na potrebu za boljim sistemima bezbednosti i zaštite kulturne baštine.

Kulturna baština, kao što su dela Aleksandra Puškina, predstavlja vitalni deo identiteta i istorije naroda, i njihovo gubitak može imati duboke posledice na društvo. Puškin, kao jedan od najvažnijih ruskih pisaca, čija dela su oblikovala književnost i kulturu, čini ovu krađu još tragičnijom. Njegova dela ne samo da imaju književnu vrednost, već i istorijsku i kulturnu, što ih čini ciljem za kriminalne grupe.

U svetlu ovih događaja, važno je da institucije i pojedinci budu svesni značaja očuvanja kulturnih dobara i da preduzmu sve potrebne mere za zaštitu ovih dragocenosti. To uključuje unapređenje bezbednosnih sistema u bibliotekama, kao i jačanje međunarodne saradnje u borbi protiv krađe kulturnih dobara.

S obzirom na to da su knjige ukradene iz holandske biblioteke, očekuje se da će vlasti nastaviti sa istragama kako bi pronašle ne samo ukradene knjige, već i razotkrile širu mrežu kriminalnih aktivnosti koje se bave krađom kulturnih dobara. Ovaj slučaj naglašava potrebu za kolektivnim naporima u očuvanju kulturne baštine i zaštiti dela koja su od suštinskog značaja za razumevanje naše prošlosti i identiteta.

Ukoliko se sumnja na bilo kakve informacije o ukradenim delima, javnost je pozvana da se javi nadležnim organima, čime se može doprineti njihovom povratku i očuvanju kulturne baštine.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: