"I dalje može da nas šokira": Zašto je remek-delo "Orkanski visovi" toliko pogrešno shvaćeno

Radmila Marićić avatar

Emili Bronte, engleska književnica, ostavila je neizbrisiv trag u svetu književnosti svojom jedinom romanom „Orkanski visovi“, objavljenim 1847. godine. Ova priča o strastvenoj ljubavi i nemilosrdnoj osveti i dalje fascinira čitaoce širom sveta. U svom delu, Bronte istražuje složene ljudske emocije, društvene norme i prirodu ljudskih odnosa, što je doprinelo tome da roman postane klasika.

Radnja romana smeštena je u divlju i surovu prirodu Engleske, na imanju Orkanski visovi, gde se odvija sudbina glavnih junaka, Ketrin i Hita. Njihova ljubavna priča je strastvena, ali i tragična, obeležena nesporazumima, ljubomorom i osvetom. Ketrin Earnshaw, koja je odrasla na Orkanskim visovima, i Hiterkli, siroče koje je njen otac doveo na imanje, razvijaju duboku emocionalnu vezu. Njihova ljubav se suočava s mnogim preprekama, uključujući Ketrininu odluku da se uda za Edgara Linton, bogatog suseda, što dovodi do Hiterklijeve ogorčenosti i želje za osvetom.

Bronte vešto prikazuje složenost ljudskih emocija i moralnih dilema. Hiterkli, iako je često prikazan kao negativac, takođe izaziva sažaljenje zbog svoje nesrećne sudbine. Njegova opsesija Ketrin dovodi ga do destruktivnog ponašanja, koje na kraju uništava ne samo njegov život, već i živote drugih likova u romanu. Ketrin, s druge strane, suočava se s unutrašnjim sukobom između ljubavi prema Hiterkli i društvenih očekivanja. Njena odluka da se uda za Edgara dovodi do tragedije, jer se oseća zarobljeno u braku koji ne može da ispuni njene emotivne potrebe.

Jedan od ključnih tema „Orkanskih visova“ je priroda osvete i njen uticaj na ljude. Hiterklijeva osvetnička borba protiv Edgara i njegove porodice postaje centralna tačka radnje, dok se negativne posledice njegovih dela šire kroz generacije. Bronte istražuje kako osveta može oblikovati ljudske sudbine, kao i kako ljubav može biti istovremeno izvor radosti i patnje.

Roman je takođe poznat po svojim snažnim i slikovitim opisima prirode, koja igra ključnu ulogu u atmosferi dela. Divlji pejzaži Orkanskih visova odražavaju unutrašnje emotivno stanje likova, a Bronte koristi prirodu kao simbol za strastvene i nemirne emocije. Ovi opisi dodatno pojačavaju osećaj izolacije i borbe sa sopstvenim demonima, što dodatno doprinosi dubini i kompleksnosti priče.

„Orkanski visovi“ su, i pored svoje mračnosti i tragedije, takođe priča o snazi ljubavi i ljudskoj otpornosti. Ketrin i Hiterkli, iako su razdvojeni fizički i emotivno, ostaju povezani na dubokom nivou. Njihova ljubav, iako ispunjena patnjom, ostavlja trajni uticaj na njihove živote i živote onih oko njih. Kroz njihove sudbine, Bronte postavlja pitanja o sudbini, slobodnoj volji i prirodi ljubavi, čime čitaoce poziva da preispitaju vlastita uverenja i vrednosti.

Iako je roman prvobitno naišao na podeljena mišljenja, danas se smatra remek-delom i jedno od najvažnijih dela engleske književnosti. Njegova tema ljubavi i osvete, zajedno s kompleksnim likovima, nastavlja da intrigira i inspiriše čitaoce različitih generacija. „Orkanski visovi“ su postali simbol strasti i tragedije, a njihova snaga leži u univerzalnosti emocija koje istražuju.

Na kraju, „Orkanski visovi“ ostaje relevantan i u savremenom društvu, nudeći uvid u ljudsku prirodu i večne sukobe između ljubavi, društvenih očekivanja i unutrašnje borbe. Emili Bronte, kroz svoje delo, postavlja pitanja koja i danas odjekuju, čineći „Orkanske visove“ vremenom i prostorom vanvremenskim delom koje će zauvek ostati deo književnog kanona.

Radmila Marićić avatar