Evo po čemu je Drgan prvi u Srbiji

Miloš Radovanović avatar

Dragan Majkić, pčelar iz Sremske Mitrovice, započeo je svoje pčelarske aktivnosti 2013. godine, driven radoznalošću i željom za novim znanjem. Nakon što je kupio zemljište i zasadio lešnike, njegov interes za pčelarstvo je porastao kada je saznao o organizaciji pčelinjih društava i načinu na koji pčele prikupljaju polen i med. Bez prethodnog iskustva u ovoj oblasti, uz pomoć mentora, započeo je sa pet košnica, a danas upravlja sa 106 proizvodnih jedinica.

Pčelinjak se nalazi u vikend naselju Koruška, na obali Dunava, podno Fruške gore. Ova lokacija se pokazala ključnom tokom sušnih godina, kada su pčelari u drugim delovima zemlje beležili velike gubitke. Blizina reke i vlažnost vazduha omogućili su Draganovim pčelama da prežive sa minimalnim gubicima, od pet do deset procenata. Majkić ističe da je stacionar prilagođen proizvodnji lipovog meda, s obzirom na to da je ova vrsta meda najzastupljenija u tom području. Međutim, pčelarstvo zahteva mobilnost, pa se košnice seli na različite lokacije, zavisno od godišnjih doba i cvetanja biljaka.

U 2016. godini, Dragan je otvorio jednu od prvih api komora u Srbiji, koja je omogućila inhalaciju vazduha iz košnica i godinama je besplatno radila za decu sa astmom i bronhitisom. Iako trenutno ne može da se posveti radu komore zbog obaveza, planira da je ponovo pokrene. Takođe, sarađuje sa predškolskim ustanovama u Mitrovici kroz edukativna predavanja za decu o važnosti pčela i pčelarstva.

Osim što se bavi pčelarstvom, Dragan je i vlasnik prodavnice pčelarske opreme u Sremskoj Mitrovici, gde snabdeva kolege iz Šida i okolnih mesta. Kroz radnju prati potrebe tržišta i primećuje da se, nakon dve teške godine, mladi ponovo interesuju za pčelarstvo. Ističe da državne subvencije igraju značajnu ulogu u podsticanju mladih da se uključe u ovu delatnost. Iako lično nije konkurisao za subvencije, njegove kolege redovno koriste povraćaj sredstava za opremu, što im pomaže u održavanju posla.

Pčelarstvo je postalo zajednička aktivnost u porodici Majkić. Draganu najviše pomaže njegov šesnaestogodišnji sin Nemanja, koji uspešno usklađuje obaveze oko košnica sa školom. Njegova ćerka Tijana gradi karijeru u policiji. Tokom selidbe pčela, posao zahteva dodatnu pomoć, jer je logistika u tom trenutku veoma zahtevna.

Početak februara označava vreme kada pčele počinju da izlaze iz mirovanja. Draganov zasad od 200 lešnika cveta, pružajući pčelama prvi dragoceni polen. Pored toga, pčelama se dodaju šećerne pogače kako bi se pripremile za novu sezonu, čekajući povoljnije vremenske uslove za puni radni zamah.

Majkić naglašava koliko je važno provođenje vremena u prirodi i razumeti ekosistem u kojem pčele žive. Njegov rad ne obuhvata samo proizvodnju meda, već i širenje svesti o važnosti pčela u prirodi i njihovoj ulozi u oprašivanju biljaka. U tom smislu, njegov angažman u edukaciji mladih i zajednice predstavlja dodatni doprinos razvoju pčelarstva i očuvanju prirode.

Dragan Majkić je primer kako se ljubav prema prirodi i radoznalost mogu pretvoriti u uspešan posao, koji ne samo da donosi profit, već i koristi zajednici i prirodi. Njegova posvećenost pčelarstvu i obrazovanju mladih predstavlja svetlu tačku u svetu pčelarstva u Srbiji.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: