Emisije gasova staklene bašte prouzrokavne ekonomskim aktivnostima EU veće 2,2 odsto

Miloš Radovanović avatar

U Briselu, Evrostat je objavio nove podatke koji se tiču emisije gasova sa efektom staklene bašte u Evropskoj uniji, koji su predstavljeni za četvrti kvartal 2024. godine. Prema ovim podacima, procenjuje se da će ukupne emisije dostići 897 miliona tona ekvivalenta ugljen-dioksida (CO2). Ovo predstavlja povećanje od 2,2 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine kada su emisije iznosile 878 miliona tona.

U kontekstu ekonomskih aktivnosti, zabeleženo je i povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Evropske unije od 1,5 odsto u istom intervalu. Ovi podaci ukazuju na to da su rastuće ekonomske aktivnosti povezane sa porastom emisija, što može postaviti izazove u realizaciji ciljeva održivog razvoja i smanjenja emisije gasova.

Dva sektora koja su imala značajan uticaj na povećanje emisija su domaćinstva i sektor snabdevanja energijom. Domaćinstva su zabeležila povećanje od 5,2 odsto, dok je snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom zabeležilo povećanje od 4,6 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da rast potražnje za energijom i povećanje potrošnje u domaćinstvima doprinose povećanju emisija gasova.

Ova situacija postavlja pitanje o održivosti trenutnog modela ekonomskog rasta koji se oslanja na fosilna goriva i visoke emisije CO2. Evropska unija se suočava sa izazovima u vezi sa smanjenjem emisija i postizanjem ambicioznih ciljeva smanjenja emisije gasova do 2030. godine, u okviru Zelenog plana EU.

Zeleni plan EU je ambiciozna strategija koja ima za cilj da učini Evropu prvim kontinentom koji će postati klimatski neutralan do 2050. godine. Ovaj plan uključuje niz mera koje imaju za cilj smanjenje emisija, prelazak na obnovljive izvore energije, kao i povećanje energetske efikasnosti. Međutim, kako pokazuju trenutni podaci, izazovi su značajni i zahtevaće sveobuhvatan pristup.

U svetlu ovih podataka, Evropska unija će morati dodatno da razmotri svoje politike i strategije kako bi se postigla ravnoteža između ekonomskog rasta i zaštite životne sredine. Uloga inovacija, tehnologije i prelazak na održive izvore energije biće ključna u ovom procesu.

Osim toga, važno je naglasiti da će saradnja među državama članicama biti od suštinskog značaja za postizanje ciljeva smanjenja emisija. Povezivanje različitih sektora, kao što su energetika, transport i industrija, može doprineti smanjenju ukupnih emisija i kreiranju održivijeg ekonomskog sistema.

U zaključku, podaci koje je objavio Evrostat ukazuju na povećanje emisija gasova sa efektom staklene bašte u EU, što postavlja izazove za budućnost. Kako bi se postigao ciljevi Zelenog plana, potrebno je raditi na razvoju inovativnih rešenja i jačanju saradnje među državama članicama. Samo kroz sveobuhvatan pristup i promene u ekonomskim modelima, moguće je stvoriti održivu budućnost koja će balansirati ekonomski rast i zaštitu životne sredine.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: