Dobitnik Zlatne palme u Kanu stiže u domaće bioskope

Radmila Marićić avatar

Dobitnik Zlatne palme na ovogodišnjem filmskom festivalu u Kanu, ostvarenje „Jedan običan incident“, reditelja i scenariste Džafara Panahija, od danas se nalazi na redovnom repertoaru domaćih bioskopa. Ovaj novi film renomiranog iranskog sineaste na nedavno održanoj 35. svečanosti dodele nagrada Gotham u Njujorku ovenčan je sa tri priznanja: za najbolji međunarodni film, originalni scenario i najboljeg reditelja.

Sniman u tajnosti, bez zvaničnog odobrenja iranskih vlasti, Panahijev triler prati glavnog lika Vahida, mehaničara iz Teherana, koji sumnja da je njegova mušterija Egbal njegov bivši mučitelj. Tokom zatvorskog boravka, Egbal ga je intenzivno ugnjetavao. Jedini trag koji ukazuje na to da je reč o pravoj osobi jeste škripa Egbalove proteze, što navodi Vahida na otmicu i osvetu. Međutim, pojava iznenadne sumnje i sopstveno preispitivanje usporiće Vahida da učini ono što je prvobitno naumio.

Film „Jedan običan incident“ predstavlja prvi film koji je Panahi režirao otkako je pušten na slobodu 2023. godine, nakon što je proveo sedam meseci u zatvoru zbog ispitivanja o drugim pritvorenim filmskim stvaraocima. Ovo je bio njegov drugi boravak u zatvoru, nakon hapšenja i optužbe za širenje propagande 2010. godine.

U vezi sa svojim novim filmom, Panahi ističe da je ideja za scenario došla ubrzo, kada se zapitao šta bi se desilo kada bi neko od ljudi koje je upoznao u zatvoru, bio pušten na slobodu i suočen licem u lice sa svojim mučiteljem iz zatvora. Ova ideja je pokrenula dalji proces sa dvoje prijatelja scenarista, kada su počeli da skiciraju moguć razvoj događaja.

Likovi koje film opisuje ne predstavljaju određene pojedince; prema rediteljevim rečima, oni su izmišljeni, ali priče koje pripovedaju zasnovane su na istinitim događajima koje su doživeli stvarni zatvorenici. Panahi objašnjava da je raznolikost ovih likova i njihovih reakcija veoma značajna. Neki od njih postaju veoma nasilni i vođeni željom za osvetom, dok drugi pokušavaju da povuku korak unazad i razmisle o dugoročnim putevima.

U ovom filmu, Panahi se suočava sa teškim temama, kao što su trauma, osvetoljubivost i moralna dilema. Vahid, kao glavni junak, predstavlja unutrašnju borbu između želje za osvetom i potrebe za ličnom slobodom i spasenjem. Ova dilema nije samo lična, već se može posmatrati i kao refleksija šireg društvenog konteksta u Iranu, gde su mnogi ljudi suočeni sa sličnim pitanjima.

Režiser takođe naglašava važnost umetnosti kao sredstva za izražavanje ličnih i kolektivnih trauma. Njegov film može se smatrati pokušajem da se kroz fikciju istraže stvarne bolne situacije i da se pruži platforma za dijalog o pitanjima pravde i pomirenja. Panahi veruje da je film moćan alat koji može podstaći promene, čak i u režimima koja su neprijateljski nastrojena prema umetnicima i slobodi izražavanja.

Kritičari su već pohvalili „Jedan običan incident“ zbog njegovog snažnog narativa i emotivnog uticaja. Film je označen kao važan doprinos savremenoj kinematografiji, posebno u kontekstu iranskog filma, koji često istražuje složene i kontroverzne teme. Panahijevo vešto upravljanje narativom i karakterima omogućava gledaocima da se povežu sa pričom i razmišljaju o njenim širim implikacijama.

S obzirom na sve nagrade koje je film osvojio i njegovu premijeru na prestižnim festivalima, očekuje se da će „Jedan običan incident“ privući veliku pažnju publike i kritike. U svetu gde se umetnost često suočava sa cenzurom i represijom, Panahi ostaje simbol otpora i hrabrosti, koristeći svoje filmove kao sredstvo za borbu za pravdu i ljudska prava.

Radmila Marićić avatar

Obavezno pročitajte ove članke: