Đani De Đenaro pod istragom zbog slučaja Borselino

Miloš Radovanović avatar

Bivši šef italijanske policije Đani De Đenaro (78) našao se pod istragom tužilaštva u sicilijanskom gradu Kaltanisetiju zbog sumnje da je usmeravao istragu o mafijaškom bombaškom napadu u Palermu 1992. godine. U ovom napadu ubijeni su sudija za borbu protiv mafije Paolo Borselino i pet pripadnika njegovog obezbeđenja. Ovaj događaj je jedan od najznačajnijih slučajeva u borbi protiv mafije u Italiji i ostavio je dubok trag u društvu.

De Đenaro se takođe suočava sa istragom zbog nestanka Borselinovog crvenog rokovnika, koji je sudija nosio sa sobom i u kojem je beležio ključne informacije o svojim istragama. Nestanak ovog rokovnika je postao ključni element nerazjašnjenog slučaja, a istražitelji sumnjaju da je on uklonjen kako bi se skrenula pažnja sa pravih tragova.

Pre nekoliko dana, istražitelji su izvršili pretres imovine povezane sa De Đenarom u potrazi za dokazima. Tužilaštvo je zatražilo njegovo hapšenje, ali je sudija za prethodni postupak odbio taj zahtev, na što su tužioci odgovorili žalbom. Ovaj razvoj događaja dodatno je zakomplikovao situaciju i izazvao dodatne spekulacije o mogućim vezama između De Đenara i mafije.

Borselino je ubijen 19. jula 1992. godine u eksploziji automobila-bombe ispred kuće svoje majke, dva meseca nakon što je njegov kolega Đovani Falkone ubijen u sličnom napadu. U napadu u ulici D’Amelio, poginulo je i pet policajaca koji su bili deo njegovog obezbeđenja. Ova ubistva su izazvala široku osudu javnosti i postavila ozbiljna pitanja o sigurnosti i nezavisnosti pravosudnog sistema u Italiji.

Za oba ubistva osuđeni su istaknuti pripadnici mafijaške organizacije Koza nostra, među kojima su bili Salvatore Toto Rina, Bernardo Provenzano i Đovani Bruska. Međutim, okolnosti Borselinovog ubistva ostaju nejasne, a postoje sumnje da je on likvidiran nakon što je saznao za navodne pregovore između italijanske države i mafije. Ove spekulacije dodatno komplikuju situaciju i dovode u pitanje integritet policijskih i pravosudnih institucija.

Đani De Đenaro, poznat pod nadimkom „Ajkula“, bio je na čelu italijanske policije tokom samita G8 u Đenovi 2001. godine, koji je bio obeležen nasilnim sukobima između policije i antiglobalističkih demonstranata. Policijska racija u školi „Dijaz“, gde su demonstranti spavali, izazvala je međunarodnu osudu, a Evropski sud za ljudska prava je utvrdio odgovornost Italije za mučenje. De Đenaro je bio osuđen zbog podsticanja na davanje lažnog iskaza u vezi sa ovim slučajem, ali ga je kasnije oslobodio Kasacioni sud.

Posle skandala u Đenovi, De Đenaro je obavljao funkciju šefa italijanske obaveštajne službe, a od 2013. do 2020. godine bio je na čelu kompanije „Leonardo“, jednog od najvećih evropskih proizvođača u oblasti vazduhoplovstva i odbrane. Takođe, kasnije je predsedavao bankom Banca Popolare di Bari, a od 2022. godine rukovodi kompanijom Eurolink, koja je zadužena za projekat izgradnje mosta preko Mesinskog moreuza.

U okviru iste istrage, tužilaštvo je zatražilo pritvor za Donatelu Peruči, dugogodišnju saradnicu De Đenara, kao i kućni pritvor za njegovog saradnika Frančeska Pačeta i doušnika Salvatorea Kontorna. Takođe, zatražena je privremena suspenzija sa dužnosti Masima Karničelija, nekadašnjeg pripadnika obezbeđenja bivšeg šefa policije. Ova situacija naglašava ozbiljnost istrage i usmerava pažnju na moguće korupcione veze unutar policijskih struktura.

U svetlu svih ovih događaja, jasno je da su pitanja o mafiji, pravdi i policijskoj nezavisnosti i dalje izuzetno relevantna u Italiji. Ovaj slučaj može imati dalekosežne posledice po percepciju javnosti o borbi protiv organizovanog kriminala i efikasnosti pravosudnog sistema.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: