Bračni par iz američke savezne države Ohajo postavio je novi svetski rekord u oblasti vantelesne oplodnje (IVF) kada su dobili sina iz embriona zamrznutog pre više od 30 godina. Lindzi (35) i Tim Pirs (34) postali su roditelji malog Tadeusa Danijela Pirsa, a događaj su opisali kao „nešto iz naučnofantastičnog filma“. Ovaj slučaj predstavlja značajan napredak u tehnologiji vantelesne oplodnje, kao i u razumevanju mogućnosti zamrznutih embriona.
Prethodni rekord držali su blizanci rođeni 2022. godine, iz embriona zamrznutih 1992. godine. Embrion koji su Pirsovi koristili nastao je 1994. godine kada je Linda Arčerd (62) sa tadašnjim suprugom prošla kroz postupak IVF. Od četiri embriona koja su stvorena, jedan je upotrebljen za rođenje njene ćerke, dok su tri ostala zamrznuta.
Linda Arčerd, koja se kasnije razvela, nije želela da uništi embrione, donira ih za istraživanje, niti ih ustupi drugoj porodici. Umesto toga, godinama je plaćala skladištenje embriona, sve dok nije pronašla hrišćansku agenciju za usvajanje embriona pod nazivom „Nightlight Christian Adoptions“. Ova agencija ima program pod nazivom „Snowflakes“ (Pahulje) koji omogućava donatorima da biraju kome će pokloniti embrion, uzimajući u obzir verske, etničke i nacionalne kriterijume.
Linda je želela da embrion ode u hrišćansku, belu porodicu sa prebivalištem u SAD, što je dovelo do povezivanja sa Pirsovima. Embrion je uspešno implantiran u IVF klinici „Rejoice Fertility“ u Tenesiju, koja se ponosi time što ugrađuje sve embrione koje primi, bez obzira na starost.
Lindzi je izjavila da nisu pokušavali da obore rekord, već su jednostavno želeli da imaju dete. „Nismo pokušavali da oborimo rekord, samo smo želeli da imamo dete“, rekla je Lindzi. Linda Arčerd, iako još nije lično upoznala bebu, primećuje sličnosti između Tadeusa i njene vlastite ćerke.
Ovaj slučaj je izazvao veliku pažnju u javnosti i postavio nova pitanja o etici i zakonitosti u vezi sa zamrznutim embrionima. Kako tehnologija napreduje, sve više parova se odlučuje za vantelesnu oplodnju, a ovakvi primeri samo doprinose sve većem interesovanju za ovu temu. Takođe, postavlja se pitanje koliko dugo embrioni mogu biti zamrznuti i kakve su dugoročne posledice za decu koja se rađaju iz ovakvih embriona.
U svetlu ovog događaja, važno je napomenuti da se vantelesna oplodnja i zamrzavanje embriona koriste kao rešenja za mnoge parove koji se suočavaju s problemima neplodnosti. Ove metode omogućavaju ljudima da postanu roditelji čak i kada se suočavaju s različitim zdravstvenim ili biološkim izazovima. Sa svakim novim slučajem, kao što je ovaj, raste svest o mogućnostima koje pruža moderna medicina.
U zaključku, rođenje Tadeusa Danijela Pirsa iz embriona zamrznutog pre više od 30 godina nije samo fascinantan naučni poduhvat, već i priča o ljudskoj izdržljivosti, ljubavi i želji za roditeljstvom. Ovaj događaj će sigurno ostati u sećanju kao jedan od značajnih trenutaka u istoriji vantelesne oplodnje, a takođe će podstaknuti dalju diskusiju o etičkim, pravnim i društvenim aspektima reproduktivnih tehnologija.