Američki predsednik Donald Tramp ponovo je izazvao kontroverzu osporivši procene sopstvene obaveštajne zajednice o iranskom nuklearnom programu. Dok direktorka Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard tvrdi da Iran još ne razvija bojevu glavu, Tramp insistira da Teheran napreduje ka nuklearnom oružju.
U izjavi datoj novinarima na aerodromu u Moristaunu, Nju Džerzi, Tramp je rekao: „Ona nije u pravu.“ Ovim je direktno doveo u pitanje informacije koje je Gabardova iznela pred Kongresom u martu, kada je tvrdila da američka obaveštajna zajednica nema dokaze o razvoju bojeve glave od strane Irana.
Trampova izjava dolazi u trenutku kada je izraelski premijer Benjamin Netanjahu opravdavao višednevne vazdušne napade na iranske nuklearne i vojne objekte. Netanjahu je naglasio da je Iran bio na ivici da dobije nuklearno oružje, što je prema njegovim rečima bio povod za eskalaciju sukoba.
Nakon Trampove izjave, Gabardina kancelarija je saopštila da ona i predsednik „stoje na istoj strani“ u pogledu iranskog nuklearnog programa. Ipak, anonimni izvor iz američkih obaveštajnih agencija rekao je za Rojters da se zvanična procena nije promenila. Prema tim procenama, Iranu bi bilo potrebno još najmanje tri godine da proizvede bojevu glavu kojom bi mogao da napadne metu po izboru.
Zvanični Teheran godinama odbacuje tvrdnje o razvoju nuklearnog oružja, naglašavajući da je obogaćivanje uranijuma namenjeno isključivo energetskim i istraživačkim potrebama. Iran se brani da su sve sumnje o njegovom nuklearnom programu neutemeljene i da su motivisane političkim interesima.
Ovo nije prvi put da Tramp dovodi u pitanje zaključke američkih obaveštajnih službi. Tokom prvog mandata, često je sukobljavao sa agencijama, posebno zbog navoda o ruskom mešanju u predsedničke izbore 2016. godine. Njegove pristalice tvrde da su bezbednosne institucije deo „duboke države“ koja želi da podriva njegovu politiku.
Ovaj poslednji sukob između Trampa i obaveštajne zajednice dodatno je naglasio postojeće napetosti unutar američke vlade u vezi sa pitanjem iranskog nuklearnog programa. I dok Tramp traži da se Iran označi kao pretnja, obaveštajna zajednica ostaje na stanovištu da Iran još uvek ne poseduje sposobnosti za proizvodnju nuklearnog oružja.
Reakcije na Trampove izjave su podeljene. Dok neki analitičari smatraju da je njegov pristup opasan i da može dovesti do dodatne eskalacije sukoba, drugi ga vide kao neophodan korak ka jačanju američke pozicije prema Iranu. U međuvremenu, međunarodna zajednica i dalje prati situaciju, s naglaskom na potrebu za dijalogom i diplomacijom kako bi se izbegla nova kriza.
U svetlu ovih dešavanja, važno je napomenuti da se iranski nuklearni program već dugi niz godina nalazi pod pažnjom međunarodne zajednice. Različiti akteri, uključujući Sjedinjene Američke Države, Izrael i evropske zemlje, izražavali su zabrinutost zbog potencijalne pretnje koju bi Iran mogao predstavljati ukoliko razvije nuklearno oružje.
Kako se situacija razvija, ostaje neizvesno kako će Trampove tvrdnje uticati na buduće odluke američke administracije u vezi s Iranom. Čini se da će pitanje iranskog nuklearnog programa ostati ključno pitanje u američkoj spoljnoj politici, a Trampova strategija će sigurno biti predmet rasprava i analiza u narednim mesecima.